Vlasnici kućica na Adi Bojani proslijedili su medijima saopštenje, u kom, se između ostalog, oštro protive tenderu Javnog preduzeća Morsko dobro pod trenutnim uslovima, te traže njegovo odlaganje i ispravljanje nedostataka, kao i smanjenje cijena zakupa.
Više pročitajte u nastavku:
„Protiv raspisanog tendera za zakup lokacija na rijeci Bojani, članovi Udruženja kuća na Adi Bojani, su nakon javnog protesta i više obraćanja i neuspjelih pokušaja pregovaranja sa Ministarstvom ekologije i Morskim dobrom, bili primorani da angažuju advokata i da ulože Prigovor na tendersku dokumentaciju koja obiluje nedostacima što je čini nezakonitom i neustavnom. Ovaj Prigovor je poslednji pokušaj Udruženja da nadležnim institucijama ukaže na propuste koje bi morali da otklone, te da Javni poziv ponište ili odlože dok se ne steknu uslovi za njegovo raspisivanje.
A to znači da najprije izvrše geometarsko snimanje svih objekata na Adi Bojani i u skladu sa realnim stanjem na terenu, sačine novi Program i Plan privremenih objekata. A zatim, na osnovu tačno utvrđenog stanja, odrede REALNE CIJENE za zakup lokacija. Realna cijena podrazumijeva realno povećanje dosadašnje cijene za 10-15% što je u skladu sa važećom inflacijom. A ne nikako povećanje za 150% ionako visokih naknada koje vlasnici kućica plaćaju poslednjih 6 godina.
Dakle, podaci iz javnog poziva su prije svega netačni, a onda i zastareli. Jer je u prethodnih 5 godina izgrađeno mnogo novih objekata i dograđeno starih. Sve te promjene nijesu obuhvaćene Javnim pozivom, tako da je njegovo raspisivanje u ovom momentu preuranjeno i besmisleno, kako zbog onih koji su za sve ove godine bili uredni zakupci Morskog dobra , tako i zbog onih koji čekaju da budu legalizovani i uvedeni u evidencije za plaćanje zakupa. Očekujemo da će Morsko dobro shvatiti značaj Prigovora i da će odlučiti kako je to jedino pravilno, da ponište ili odlože tender, jer će u protivnom sa Udruženjem ući u sudski proces, čijim pokretanjem bi se u svakom slučaju obustavio tender do pravosnažnog okončanja upravnog spora, koji može da potraje godinama, a to se ne bi isplatilo Morskom dobru, imajući u vidu da za vrijeme trajanja spora korisnici nemaju obavezu da plaćaju godišnji zakup.“
Dugogodišnje nezadovoljstvo zbog odnosa Javnog preduzeća „Morsko dobro“ prema vlasnicima objekata na Adi Bojani i prema samom lokalitetu, kao i nedavno raspisani tender za zakup privremenih lokacija na obali rijeke, razljutio je i onako ogorčene vlasnike koji su u petak protestvovali zbog takvog odnosa.
Naime, predmet novog, kako vlasnici tvrde – nezakonitog Javnog poziva je zakup zemljišta u državnoj svojini za postavljanje privremenih objekata tipa vikend kuća i ribarskih kuća na obalama rijeke Bojane u opštini Ulcinj, prema važećim Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra iz 2020. godine, koje je donijelo Ministarstvo ekologije prostornog planiranja i urbanizma.
sa protesta na Bojani
U odnosu na prethodni cjenovnik Morskog dobra, prema riječima advokata i vlasnika kućice na Bojani Damira Lekića, cijene zakupa za neke objekte su udvostručene. Vlasnici tvrde da je to neopravdano, te i da je u suprotnosti sa zakonom činjenica da je novi tender raspisan a da još uvijek važi ugovor za tekuću 2022. godinu.
„Država Crna Gora i JP Morsko dobro nije predstavilo nikakve nove okolnosti, koje bi bile od značaja da se u ovakvim situacijama povećaju cijene na štetu nas, zakupaca montažih objekata na Adi Bojani. Veliki dio nas je u skorije vrijeme zaključio aneks ugovora, i još uvijek nije trebao da bude tender, tek naredne godine, a oni su požurili iz samo njima znanih razloga. Krše naša elementarna prava kao korisnicima, koji su već dugi niz godina ovdje i uredno plaćaju obaveze“, ocjenjuje Lekić.
I dok je ostalo svega par dana za predaju tenderske dokumentacije, vlasnici objekata su izričiti da na takvom tenderu ne žele da učestvuju. Ogorčeni su što im nikakva podrška niti razumijevanje nije stiglo od strane premijera, Dritana Abazovića, koji je i sam vlasnik kućice na Bojani, i koji je ranije bio protivnik određenih postupaka Morskog dobra.
„Fantastično je da se Morsko dobro sjeti Ade Bojane samo kad im trebaju. Gospodin Mikijelj i čitava ekipa iz Morskog dobra treba da znaju da je ovdje složna grupa ljudi, i da neće moći ovi signali koje nezvanično dobijamo iz MD, tipa „Ima ko hoće ako nećete vi. Ako mi nećemo, neće niko drugi, zato što je ova država koja ima pravni poredak, i ne može država da se ponaša kao kabadahija…. Čudi me da ovdje nema premijera, čovjeka koji je Primus Inter Pares, iako je pozvan ovdje da dođe i nije došao, iako on ima ovdje kućicu. Bilo bi dobro da čujemo i njegovo mišljenje povodom toga, jer su ti ljudi njegovi koalicioni partneri ili šta god, i da dođe ovdje da kaže kako sa njegove strane izgleda sve ovo“, poručuje vlasnik kućice na Bojani Darko Ivanović.
Vlasnici kućica spremni su, kako tvrde I da preduzmu drastičnije korake, te poručuju da im je dosta maćehinskog odnosa Morskog dobra prema svima na Bojani. Među rijetkim Ulcinjanima koji su ostali na Bojani ima i ribolovaca. Jedan od njih je i Drago Vukčević, koji je čelnicima u Morskom dobru poručio da „ako oni kreću na njih đonom, i oni će na Morsko dobro“.
„Nas koje interesuju kalimere, i koji smo zaljubljenici ove rijeke, još po malo ribarimo – imam utisak da nas je sve manje… Ne može MD da samostalno donosi odluke, a da smo mi ovdje samo ovce za šišanje“, poručuje Vukčević.
Vukčević
I dok se čeka konkretniji odgovor iz Morskog dobra, vlasnici poručuju da nikada neće bježati od plaćanja dadžbina i obaveza državi, ali ne na , kako kažu nezakonit i prisilan način.
Više sa protesta na Bojani pogledajte u „Hronici Ulcinja“, u utorak od 20 sati i 30 minuta.
Vlada Crne Gore prihvatila je predlog Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i usvojila izmjene i dopune Cjenovnika početnih naknada za zakup i korišćenje morskog dobra.
„Javno preduzeće je vodeći računa o lokacijama u zoni morskog dobra, konstatovalo da je važeći Cjenovnik iz 2019.godine u pogledu zona pojedinih lokacija, u prethodnom periodu bio prilagođen željama i zahtjevima pojedinaca. Djelovi morske obale koje su lokalno stanovništvo i turisti po njihovoj posjećenosti, opremljenosti i eksluzivnosti prepoznali kao atraktivne destinacije, bili su u visini godišnje naknade ispod svake realne cijene. Iz tog razloga, bilo je neophodno da se predmetne lokacije zoniraju na drugi način u odnosu na važeći Cjenovnik iz 2019. godine“, naglašavaju u ovom preduzeću.
Svi ugovori o zakupu privremenih lokacija za postavljanje kućica na rijeci Bojani su istekli, zbog čega će nakon usvajanja predloženih izmjena i dopuna Cjenovnika biti raspisan javni poziv za zakup svih privremenih lokacija na rijeci Bojani i to isključivo za period važenja Programa privremenih objekata, odnosno do kraja
2023. godine, navodi se u dokumentu koji je objavljen na sajtu Vlade.
Shodno važećem Cjenovniku cijena početnih naknada za sve objekte na Adi Bojani trenutno iznosi: za kućice do 35 m² – 10 eura po m², povećanje po m² od 36 do 60 m² – 15 eura, povećanje po m2 od 61 do 100m2 – 25 eura, povećanje preko 100 m² – 35 eura. Shodno izmjenama i dopunama Cjenovnika, predloženo je da cijene početnih naknada na rijeci Bojani budu podijeljene u skladu sa zonama, i to: ekskluzivna zona 1: za kućice do 35 m² -20 eura po m², povećanje po m² od 36 do 60 m² – 30 eura, povećanje po m² od 61 do 100m² – 50 eura, povećanje preko 100 m² – 70 eura i zona 2: za kućice do 35 m² cijena – 15 eura po m², povećanje po m² od 36 do 60 m² – 22,5 eura, povećanje po m2 od 61 do 100 m² – 37,50 eura i povećanje preko 100 m² – 52,50 eura.
U prilogu pogledajte i ostale stavke iz novog Cjenovnika Morskog dobra.
Pred sam špic turističke sezone, na najatraktivnijem dijelu ulcinjske opštine, Adi Bojani, u posljednje vrijeme niču divlje deponije. Na poziv građana, ekipa Televizije Teuta izašla je na teren i uvjerila se u lošu turističku i ekološku sliku na parkingu nadomak restorana na Adi.
Jedan od mještana i vlasnik kućice na Bojani, Milorad – Mićo Žižek kazao je za TV Teuta da je i sam pokušao da preuzme akciju čišćenja i sakupljanja otpada, koji osim lokalaca, nažalost ostavljaju i turisti.
“ Juče sam bio u Komunalno preduzeće, i tamo mi je rečeno da to nije njihova nadležnost, ali su mi obećali da će utovariti ovo smeće koji svi mi ovdje bacamo. Jedna vrlo loša slika, dolazi nam toliko turista a ovo je svega na 15-ak metara od lokala, kad duva maestral smrad je nesnosan. Da li je moguće da neko dođe iz Komunalne policije i da ostane po par sati ovdje, da zapiše tablice tih ljudi i da se adekvatno kazne, jer bez kazni očigledno nema ništa“, kazao je Žižek.
Milorad Žižek
On dodaje da je sa vlasnikom jednog od restorana na Adi rano izjutra preduzeo inicijativu da očisti put i dio oko restorana, a osim smeća, problem stvaraju i napuštene životinje, koje brojni neodgovorni građani ostavljaju upravo na ovom dijelu.
Više o priči sa Ade Bojane pogledajte u večerašnjem izdanju emisije „Hronika Ulcinja“ od 20 sati i 30 minuta.
Druga radionica u okviru nastavka aktivnosti na pronalaženju rješenja za eroziju na Adi Bojani, a u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, održana je uz učešće eksperata iz Italije Roberta Montanarija i Kristijana Marazmija. Za ovu priliku, uz podršku projekta „Podrška pripremi projekata iz sektora životne sredine i klimatskih promjena u Crnoj Gori“, koji se finansira iz sredstava EU, obezbijeđeno je i učešće čuvenog eksperta za pitanja obalne erozije, Enca Prancinija.
Zaključeno je da se problem erozije na Adi Bojani definiše kao adaptacija na klimatske promjene, te da je zbog izuzetne prirodne vrijednosti ovog područja potrebno definisati sveobuhvatni ekološki pristup, u skladu s prirodom i standardima zaštite životne sredine, prilikom donošenja odluke o ovom pitanju. Ovu odluku je potrebno donijeti na nivou Vlade u što kraćem roku, imajući u vidu faktor vremena kojeg nema puno.
Konstatovano je da je teško odrediti tačan pravac kretanja pijeska zbog malog broja podataka o procesima na ovom području, na što ukazuju različite pretpostavke prof. Petkovića u Studiji očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani s predlogom rješenja (januar 2021. godine) i Izvještaj italijanskih eksperata, te da je promjenljivost uslovljena sezonom i vjetrom. Takođe je rečeno da je taj naučni podatak i manje bitan u odnosu na nesporne okolnosti da se nivo mora podiže dok se tlo spušta, kao i da je nesporan nedostatak sedimenta na ovom području čiji dizbalans dovodi, između ostalog, do dramatičnih promjena ovog područja. Stoga je neophodno raditi na prikupljanju podataka – monitoringu i studijama i analizama procesa (transpost sedimenta duž obale, hidrodinamički model…) u saradnji na visokom nivou sa susjednom Albanijom.
Kada je u pitanju efekat postojećeg napera, konstatovano je da je imao ulogu u zadržavanju plaže ispred turističkog kompleksa na Adi, ali da je doprinio i eroziji drugih djelova Ade i Velike plaže, kao što je uglavnom slučaj sa čvrstim strukturama postavljenim u moru. I pored brojnih primjera takvih struktura širom svijeta i Mediterana, italijanski stručnjaci takve strukture ne preporučuju zbog njihovih kratkoročnih i ograničenih benefita i brojnih nuspojava.
foto: MEPG
Kada su u pitanju srednjoročne mjere, po mišljenju italijanskih stručnjaka, one treba da obuhvataju redizajn turističkog kompleksa na Adi u skladu s prirodnim okruženjem i uz postepeno obezbjeđivanje obalnog odmaka, čime bi se ostavio prostor za zaštitu turističkog resursa, ali i za primjenu efikasnijih rješenja za eroziju na Adi, kao što su obezbjeđivanje novih izvora sedimenta i bolja odbrana od dejstva talasa i rijeke. Ovaj korak treba da bude praćen obnovom dina i njihovim povezivanjem s postojećom, prirodnom dinom na jugu Ade.
Dugoročne mjere obuhvataju ponovno uspostavljanje transporta sedimenta sistema rijeka Drim i Bojane, kojima bi prethodile studije koje bi najbolje bilo sprovesti na prekograničnom nivou, zajedno s Albanijom, koje treba da pokažu da li se može revitalizovati transport sedimenta ka Adi.
U svom izvještaju koji su predstavili na radionici, italijanski stručnjaci predlažu pristup usklađen s prirodnim karakterom ovog područja, koji podrazumijeva aktivnosti na prihrani i smanjenju gubitka pijeska na ovom području. Kao prve naredne aktivnosti istaknuto je da je u okviru pripreme plaže na Adi Bojani za predstojeću turističku sezonu postojeće vještačke dine potrebno u periodu sredina-kraj maja djelimično „prostrijeti prema moru“ kako bi se plaža prihranila odnosno stvorio novi profil plaže, ostavljajući prostor za izgradnju novih dina nakon turistićke sezone. Po potrebi, plažu je moguće dodatno prihraniti s deponije pijeska na ušću. Dalje je postojeći naper potrebno postepeno pažljivo odstraniti, kako se plaža ne bi destabilizovala, odstranjujući vidjljive vreće odnosno one koje nisu pokrivene pijeskom, dok je pijesak iz vreća potrebno rasuti kako bi se iskoristio za plažu.
Značajno je napomenuti da je projekat kratkoročnih mjera izgradnje vještačkih dina koji je sproveden u novembru 2021. godine u saradnji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i JP Morsko dobro dao rezultate i zaštitio objekte Ulcinjske rivijere od nevremena proteklog zimskog perioda.
Na sastanku su pored predstavnika Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma učestvovali predstavnici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Uprave za vode, JP preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, Geološkog zavoda, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, HTP Ulcinjska Rivijera, NVO sektora: Zeleni korak, NVO Dr Marin Šnajder Jakob (MSJA), Kancelarije za održivi razvoj i IPA projektnog tima „Podrška pripremi projekata iz sektora životne sredine i klimatskih promjena u Crnoj Gori“.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, prof. dr Ratko Mitrović, direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, direktor HTP Ulcinjska rivijera, Bojan Đakonović i v.d. direktor Direktorata za ekologiju, Dušan Bugarin, danas su obišli radove na suzbijanju erozije na Adi Bojani, koji su otpočeli u ponedjeljak, imajući u vidu neophodnost da se hitno djeluje usljed nevremena koje se očekuje u predstojećem zimskom periodu. Radovi podrazumijevaju izgradnju vještačkih nasipa od deponovanog pijeska koji je dostupan na ostrvu, kao privremene mjere za zaštitu Ade Bojane od erozije.
„Kako smo i prethodno najavili, intezivno radimo kako na razumijevanju procesa koji se dešavaju na Adi Bojani, tako i na definisanju dugoročnijeg rješenja za sanaciju i očuvanje Ade Bojane. Za sada smo u mogućnosti da sprovodimo kratkoročne mjere koje su privremenog i donekle eksperimentalnog karaktera, iz razloga što je riječ o eroziji kao prirodnom procesu. Očekuje se da će radovi, u izvođenju specijalizovanog privrednog društva Zaštita prostora Crne Gore, a u realizaciji i uz nadzor kolega iz Morskog dobra, trajati od 7 do 10 dana, i da će privremene dine štititi prije svega objekte na Adi Bojani od dejstva talasa i dalje erozije“, saopštio je Mitrović.
Ministar je dodao da se radovi izvode po projektnim smjernicama italijanskih stručnjaka Kristijana Marazmija i Roberta Montanarija koje je angažovalo MEPG.
Projekat predviđa izgradnju dina širine 12m u osnovi, visine 2m i širine u kruni (na vrhu) 2m ispred bungalova, kao i prema ušću, u mogućoj mjeri, imajući u vidu trenutnu situaciju na Adi koja se mijenja iz dana u dan usljed dejstva vjetra i talasa. Pored zaštite objekata koji se nalaze na ostrvu, cilj je i zaštita deponije pijeska koja se nalazi na ušću, kao izvora vrijednog materijala za sprovođenje mjera sanacije Ade. Plan je da se nakon zimskog perioda, prije sezone, preostali dio nasipa „prostre“ na plažu s ciljem njene prihrane, dok će se ocijeniti potreba za dodatnom prihranom, odnosno nasipanjem plaže u pripremi za narednu turističku sezonu.
Mladen Mikijelj, direktor JPMD kazao je da vjeruje struci i da očekuje da će do kraja godine italijanski eksperti dati svoje konačno mišljenje na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja za eroziju na Adi Bojani. „Takođe, u toku je priprema programa monitoringa procesa na Adi Bojani koji treba da obezbijedi neophodne podatke za projektovanje dugoročnijih mjera na suzbijanju erozije“, dodao je Mikijelj.
Direktor HTP „Ulcinjska rivijera“ izjavio je da se zaista intenzivno radi na suzbijanju erozije i postavljanju zaštitnih dina kako bi se spremno dočekala predstojeća turistička sezona
Iako najavljivano kao privremeno rješenje, kada su naperi na Adi Bojani počeli da daju određene rezultate, ulivena je nada da bi se plaža na desnom ušću rijeke mogla bar djelimično povratiti i ujedno spasiti objekte Ulcinjske rivijere.
Ipak, s prvim jesenjim danima, i bez jakog juga oni su popustili. Nedavno je u medijima prenešen stav autora privremenog rješenja, beogradskog profesora Save Petkovića, u kome navodi da su naperi između ostalog i namjerno uništeni od strane vandala te da će se pri pojavi malo većih talasa, oštećene vreće potpuno isprazniti i da će ih talasi odnijeti u more.
Direktor HTP Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović smatra da takav stav profesora Petkovića nema utemeljenje.
„Naper može svako da dođe da pogleda i da vidi da ono što uvaženi profesor tvrdi – nije tačno. Te vreće su tu, niko nije dolazio kako on kaže da ih sječe, pali vatre pored njih, a ono što je priroda uradila – tu nije bilo pomoći. Efekat napera je od samog početka bio upitan, mi treba da se pozabavimo uzrocima nastanka ovako velike erozije i što je uprkos naperu nestao veliki dio obale, vidimo da je desno prema ušću nestala površina veličine nekoliko fudbalskih terena, i sve ide u prilog tome da se mora posegnuti za nekim novim mjerama“, tvrdi Đakonović.
Prije nešto više od mjesec dana organizovan je konsultativni sastanak u HTP-u „Ulcinjska Rivijera“,kome su prisustvovali predstavnici odgovornih institucija, ministarstava, nevladinog sektora i stručnjaci iz ove oblasti. Tada je zaključeno da se u okviru pripreme plaže za sljedeću sezonu prije predstojećeg jesenjeg i zimskog perioda, kao alternativna, mogu primijeniti relativno jednostavna rješenja kao što je izgradnja vještačkih dina od dostupnog pijeska na Adi, na poziciji ispred bungalova, koji bi štitili objekte od mora, kao i vremenom poslužili za prirodnu prehranu plaže usljed dejstva vjetra i talasa.
Ti radovi su započeti u ponedjeljak, a cilj je postavljanje vještačkih pješčanih nanosa u dužini od 350m koji će štititi objekte i spriječiti dalju eroziju obale.
„Sastanak su vodili eminenti stručnjaci iz jedne regije u Italiji koji su imali slične probleme kao i mi, tako da se i dalje traži neko dugotrajno rješenje. Oni su preporučili da se naprave tzv. vještačke dine, u visini od 2 metra i pod kosinom, koje će štititi objekte i umanjiti udarac talasa. Nadam se da će se u međuvremenu raditi na nekom dugoročnom rješenju“, zaključuje Đakonović.
U strahu od juga i jakih bura, ali i rijeke koja se uliva u nikad šire ušće, ostaje nada da će trenutni radovi uspjeti da spriječe dalje uništavanje imovine i ublažiti udare talasa. Ovi radovi predviđeni su da budu završeni kroz dvije nedjelje, a izvodi ih d.o.o. Zaštita prostora Crne Gore.
Projekat hitnih privremenih mjera za sanaciju erozije plaže na Adi Bojani koji je predviđao postavljanje zaštitne strukture-napera i prehranu plaže na Adi, rezultirao je, kroz uspješnu međuresornu saradnju, formiranjem plaže širine oko 35m i dužine oko 300m. Projekat predstavlja eksperimentalno interventno rješenje koje bi, pored privremenog sprječavanja erozije, ukazalo na odgovarajuće trajno rješenje za očuvanje i revitalizaciju Ade Bojane.
Stoga su predstavnici crnogorskih institucija, koji su bili partneri u realizaciji projekta, obišli danas pomenutu lokaciju. Dodatni povod današnjeg događaja je i sprovođenje Programa aktivnosti za obilježavanje 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ratko Mitrović kazao je da su privremene mjere spasile dio plaže na Adi Bojani. „Svi smo se angažovali, dobro sarađivali i rezultati toga mogu se već vidjeti. Kao što možete vidjeti, ležaljke se sada nalaze na plaži širine oko 35 metara koja je ranije bila prekrivena vodom, a sada može turistički da se valorizuje“, rekao je Mitrović.
Državni sekretar za ekologiju, Danilo Mrdak rekao je da je ponosan na to što se prešlo sa riječi na djelo i da se pokazalo da je projekat profesora Save Petkovića bio dobar predlog privremenog rješenja.
„Ovo je privremeno rješenje. Modeli su pokazali da ovo može da funkcioniše. Morali smo da djelujemo i da zaustavimo eroziju. To je bilo hitno rješenje kako bi spasilu plažu. Ministarstvo je već pokrenulo u okviru IPA projekta reviziju Studije koja predlaže dugoročna rješenja od strane međunarodnih stručnjaka koja će zajedno s informacijama s terena i podacima o funkcionalnosti napera tokom sezone biti dobra osnova za dugoročno rješenje za očuvanje Ade“, izjavio je Mrdak.
Predsjednik Opštine Ulcinj, Aleksandar Dabović poručio je da je erozija bila veliki problem. „Iako je ovo jedan ekspriment, nadam se da ćemo u budućnosti doći do ozbiljnijeg i trajnog rješenja, ne samo za Adu, već i za dio Velike plaže“, kazao je Dabović.
NVO aktivista, Dželal Hodžić pozdravio je zajedničku akciju nadležnih institucija. „Ja bih se zahvalio svima koji su ovdje došli. Želio bih da poručim da bez saradnje sa nevladinim sektorom, ribarima i lokalnim stanovništvom ne može se ništa napraviti. Oni mogu dosta da pomognu nadleženima u rješvanju ovog problema svojim znanjem i iskustvom“, poručio je Hodžić.
Da je revitalizacija ulcinjske plaže značajan projekat saglasni su i u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
„Sve to nas je podstaklo da u velikoj mjeri zajedno djelujemo i uložimo dodatne napore kako bi se plaža pripremila za predstojeću turističku sezonu“, kazala je Nikolina Mišnić, državna sekretarka.
Marko Vukašević, v.d. generalnog direktora za investicije u turizmu u Ministarstvu ekonomskog razvoja kaže da je plaža spremna za turističku upotrebu te da je već sada prisutno oko 200 gostiju, a novi se očekuju već sjutra.
„Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane su angažovali inženjerijsku jedinicu, i uspjeli smo da uradimo dobar posao u kratkom roku. Vojska Crne Gore je spremna da pomogne državnim institucijama u slučaju elementarnih nepogoda, i kada god se ukaže potreba“, poručio je Mitar Klikovac, potpukovnik u Vojsci Crne Gore.
Na svakom uglu HTP „Ada Bojana“ ovih dana primjetni su užurbani radnici, koji vrijedno rade na posljednjim pripremama za početak i veliko otvaranje pred glavnu turističku sezonu. Sa slabim finansijskim mogućnostima, ali ne i sa manjkom volje, u HTP čine sve u njihovoj mogućnosti da se veće grupe gostiju dočekaju što spremnije. Sanirana je šteta na plaži, pripadnici Vojske Crne Gore sa njihovom mehanizacijom proširuju plažu pijeskom sa okolnih pješčanih brda, a u toku su posljednje pripreme pred otvaranje i potpuno novog restorana nadomak plaže. Već početkom mjeseca, na Adi boravi i dvadesetak gostiju, uglavnom iz zemalja regiona.
„Pripreme su gotovo završene, dio koji je namijenjen isključivo za nudiste je u potpunosti spreman i postavljen je dio plažnog mobilijara. U narednim danima očekujemo da i dio plaže prema ušću bude gotov, vojska svakodnevno radi i nasipa pijesak sa brda, tako da očekujemo da u narednih sedam Ada u potpunosti bude spremna za sezonu“, kazao je direktor HTP Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović.
Poboljšanjem epidemiološke situacije u cijeloj zemlji, ali i u nekim zemljama regiona i Evrope, turizam dobija polet. Prije samo mjesec dana, situacija je bila neizvjesna i rezervacije su uglavnom bile individualnog karaktera, ali se sada već može očekivati i dolazak grupa iz zemalja okruženja.
Uprava za inspekcijske poslove nastavlja i danas akciju uklanjanja osam nelegalno sagradjenih objekata na obalama Bojane. Većina vlasnika se obavezala da će ih sama ukloniti. Iako iz Uprave za inspekcijske poslove tvrde da nema selektivnog rušenja, situacija na terenu pokazuje drugačije. Tako da platforma vlasništva visokog funkcionera SDP-a, nije predmet interesovanja inspekcije. Isto je i sa kućicom pozamašnih gabarita, koja je u vlasništvu Rusa, a koja je postavljena još ljetos.
