Iako se čini da o Ulcinju njegovi stanovnici znaju gotovo sve, ponekad se pronađu neke informacije koje su malo poznate javnosti, ili o kojima se gotovo i ne govori. Na internetu je tako dostupna publikacija Zajednice opština Crne Gore, gdje su predstavljene lokalne samouprave sa kratkim prikazom svojih specifičnosti, istorijskih osobenosti
i bogatstvom kulturnog nasljeđa.
foto: skrinšot/Googlemaps
Tako se u toj publikaciji može pronaći podatak da je Ulcinj pobratimljen sa jednim gradom na samom jugo-zapadu Ukrajine. U pitanju je grad Užgorod (Uzghorod), koji se nalazi na tromeđi Slovačka – Mađarska – Ukrajina.
Ovaj grad prema posljednjim podacima broji oko 116 hiljada stanovnika, glavni je grad Zakarpatske oblasti i od Kijeva je udaljen 627 kilometara.
Užgorod, Ukrajina
Osim sa ovim ukrajinskim gradom, Ulcinj ima partnerstva i pobratimljen je sa Beratom i Dračom u Albaniji,
Liesing 23 distrikt (Austrija,Beč) i Općinom Star u Bosni i Hercegovini.
U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Ulcinju, Budvi i Baru.
U Ulcinju je registrovano 2.328 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Budvi 2.126, Baru 1.826, Nikšiću 1.575, Tivtu 1.513, Herceg Novom 1.438, Plužinama 1.378, Pljevljima 1.352, Šavniku 1.348, na Cetinju 1.199, u Podgorici 1.180.
Ulcinj je već danima opština koja je po broju zaraženih na dnevnom nivou među prvih pet u Crnoj Gori, a tako je u toku jučerašnjeg dana imala 71 novi slučaj zaraze, dok je aktivno 470 slučajeva.
U drugoj godini pandemije, Komunalna policija Opštine Ulcinj imala je znatno manji procenat broja izrečenih ali i naplaćenih kazni. Iako je druga godina pandemije zabilježila odličnu posjećenost u špicu sezone, da li zbog većih gužvi, manjka kadra ili neefikasne naplate kazni, podaci iz 2019. godine i prvih 10 mjeseci 2021. godine se umnogome razlikuju.
Nakon zahtjeva o slobodnom pristupu informacija, dobili smo zvanične podatke iz Komunalne policije Opštine Ulcinj.
U toku 2019. godine od strane Komunalne policije procesuirano je 1479 pravnih i fizičkih lica, a u periodu od januara do oktobra 2021. godine 551 lice.
Naime, u 2019. godini od strane Komunalne policije izrečene su kazne u iznosu od 61.500 eura, dok je za 2021. godinu zaključno sa 31.10.2021. izrečeno kazni u iznosu od 42.900 eura. Što se tiče naplate, ona je umnogome bolja 2019. godine u odnosu na tekuću godinu. Tako je u 2019. naplaćeno 32.151 euro od kazni, dok je za desetomjesečni period prethodne godine naplaćeno tek 17.857 eura. Time se dolazi do proste računice koja pokazuje da je 2019. godine naplaćena polovina izrečenih kazni, dok je ta cifra na nivou 2021. godine znatno manja.
Kada govorimo o visini novčanih kazni koje Komunalna policija može izreći, one se kreću od 50 eura za fizička lica, dok je maksimalna kazna hiljadu eura. Najčešće kršene oblasti djelovanja Komunalne policije su iz domena nepropisnog parkiranja i zauzimanja javne površine.
Vršilac dužnosti načelnika Komunalne policije Opštine Ulcinj Miljazim Mustafa je u izjavu za Televiziju Teuta kazao da je broj kazni ali i naplata umnogome povećana u odnosu na period prije njegovog stupanja na tu funkciju.
“ Ja sam došao ovdje u julu 2018. godine. U 2017. godini bilo je 18 hiljada eura izrečenih kazni, a otkako sam ja došao na ovu funkciju, za period cijele 2018. godine je uplaćeno 26 hiljada eura, to je jedan veliki skok. Međutim, dolazimo do 2019. godine, kada smo od ukupnog broja kazni naplatili 52,28%. Kazne su kreću do hiljadu eura, na primjer za nepoštovanje radnog vremena za muziku, međutim većina kazni se odnosila na pogrešno parkiranje, kazne za to su sada 60 eura, i ako se plati u određenom roku, ide smanjenje od 30% na izrečenu kaznu“, kazao je Mustafa.
foto:printskrin TV Teuta
Možda bi broj kazni bio i veći da komunalna policija ima svega pet policajaca, umjesto 8 koliko bi trebalo.
“ To je slučaj samo u našoj opštini, ja sam dopisom tražio od Ministarstva finansija i potpredsjednika Vlade da nam omoguće samo ono što nas sleduje prema zakonu o komunalnoj policiji. A prema tom zakonu, komunalna policija treba da ima 8, a vjerovali ili ne mi imamo samo pet policajaca. Komunalna policija ljeti nije znala gdje prije da ide i vjerujte da smo u jako teškom položaju“, dodaje Mustafa.
Komunalne kazne spadaju u mandatne kazne, i prema prirodi lica koje je počinilac prekršaja, postupak se, ukoliko se nađe pred sudom, za fizička lica vodi pred sudom za prekršaje dok je za pravna lica nadležan Privredni sud. Postoji više načina na koje se kažnjeno lice može žargonski rečeno „izvući“ od plaćanja kazne.
foto: printskrin TV Teuta
Da bi se izbjegla naplata kazne za pravna lica, postoji zakonska rupa kroz koju vlasnik određene firme istu može ostaviti bez sredstava, te sud ne može da naplati sredstva a u međuvremenu to pravno lice nerijetko pribjegne i likvidaciji, osniva novu firmu, i to može učiniti beskonačan broj puta, i na taj način izbjeći naplatu kazne.
Za fizička lica postoji mogućnost da lice koje je kažnjeno može priznati krivicu i ona se umanjuje za određeni iznos u zavisnosti od odluke suda ili drugih okolnosti. Tu je i situacija u kojoj se sa računa kažnjenog lica ne mogu skinuti sredstva. Nabrajajući sve ove razloge, nije ni čudo što je naplata komunalnih kazni polovična i spora.
“ Imamo i slučajeve da ta pravna lica nemaju ni centa na računu, mijenja se firma i naplata se oduži u nedogled. Isto važi i za fizička lica, i kod njih nerijetko nema sredstava na žiro računu. Dakle glavni razlog slaboj naplati je manje prekršajnih naloga i nemogućnost naplate komunalnih kazni“, zaključuje Mustafa.
Sve u svemu, čini se da je glavni razlog slaboj naplati komunalnih kazni nemaština građana ali i uspješno pronalaženje i iskorišćavanje pravnih rupa.
Pogled iz regiona (Sarajevo)
Sa sličnim problemima suočavaju se i organi lokalne uprave u Kantonu Sarajevo.
Parkiranje automobila na javnim zelenim površinama, uništavanje travnatih površina, bacanje smeća i prljanje javnih zelenih površina, neovlašćeno vršenje prokopa kroz javne zelene površine, samo su neki od najčešće evidentiranih prekršaja koje su komunalni redari KJKP „Rad“ zabilježili u posljednje skoro tri godine na području Sarajeva.
Kako su za Tacno.net istakli iz KJKP „Rad“ u toku 2019. godine bilo je 56.243 predmeta, u 2020. godine bilo je 41.267 predmeta, a za prvih šest mjeseci 2021. godine Služba komunalnih redara imala je ukupno 14.938 predmeta.
Prema Zakonu o komunalnoj čistoći Kantona Sarajevo kazne za fizička lica mogu iznositi od 100 KM do 1.500 KM, a kazne za pravna lica mogu ići i do 6.000 KM. S tim u vezi, komunalni redari nikada ne naplaćuju novčane kazne na mjestu počinjenja od počinitelja, već im uručuje ili ostavlja obaviještenje o prekršaju s nalogom za plaćanje novčane kazne.
Kada su u pitanju prihodi Vlade Kantona Sarajevo od naplate prekršajnih naloga u komunalnoj oblasti, u 2019. i 2020. godini u budžet KS-a uplaćeno je ukupno 169.750 KM, a u prvih šest mjeseci 2021. godine 30.600 KM, istakli su iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, navodeći da je za ovaj period izdato ukupno 776 prekršajnih naloga, od čega je u 2020. njih 244 uplaćeno, za četiri prekršajna naloga zatražena su sudska odlučivanja, a za 30 je prekoračen rok za plaćanje. Kada je u pitanju prvi dio 2021. godine, od 156 prekršajnih naloga uplaćeno je njih 116, rok za plaćanje prekoračen je za njih 35, a pet je otišlo na sudsko odlučivanje.
Kao odraz nedostatka volje da se vlast više posveti pitanju komunalne čistoće govori i činjenica da su u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove zaposlena samo tri komunalna inspektora te kako i sami navode iz KUIP-a već duže vremena imaju problema sa podkapacitiranošću ove inspekcije.
(tekst preuzet od www. tačno.net – https://www.tacno.net/nasigradovi/da-li-su-vlasti-u-kantonu-sarajevo-zainteresovane-za-pitanje-komunalne-cistoce/ )
Iako je u 2021. godini, posebno u toku ljetnje sezone sve vrvjelo od gostiju, domaćih i stranih, broj prelazaka na graničnom prelazu Sukobin daleko je manji od onog iz rekordne 2019. godine. Podaci pokazuju da je zabilježen i veći broj prelazaka vozila u odnosu na broj putnika u uporednom periodu, a više od polovine prelazaka bilježi se u periodu od juna do septembra.
„U prošloj godini 2 miliona i 145 hiljada ljudi kao i 629 hiljada vozila prešlo je preko ovog graničnog prelaza, što je povećanje od 180% u odnosu na 2020. godinu, ali je to i dalje za 20% slabije (po broju putnika) nego li u 2019. godini“, kazao je pomoćnik komandira za granične provjere GP Sukobin Svetislav Filipović.
Pravovremenom kontrolom i reakcijama spriječen je i značajan broj krivičnih djela i osujećeno je nekoliko pokušaja krijumčarenja narkotika preko granice.
„U prethodnoj godini oduzeto je 25 motornih vozila od čega je 9 bilo po Interpolovoj potjernici, a za 16 vozila je kontrolama utvrđeno da su šasije falsifikovane. Pored toga, imali smo 11 falsifikovanja dokumenata (pasoša, ličnih karti, vozačkih dozvola, vize) i dvije upotrebe tuđih dokumenata. Ono što bih napomenuo veliki broj izdatih prekršajnih naloga, blizu 600, i oko 90% se odnosi na prijavu boravka stranaca. Izdvojio bih i da smo u četiri akcije zaplijeniji 34 kilograma skanka“, podaci su sa ovog graničnog prelaza.
Od početka praznika zabilježen je značajan pad prelazaka ljudi i vozila u odnosu na uporedni period 2021. godine. Mjere koje je Crna Gora uvela prilikom ulaska u zemlju ali i mjere zemalja okruženja uz ogromno širenje koronavirusa uslovili su pad prelazaka na ovom graničnom prelazu.
„U toku prazničnog perioda za nama, imamo oko 37 prelazaka putnika i 11 hiljada prelazaka motornih vozila. To je daleko manji broj putnika, čak za 33% manje u odnosu na uporedni period 2021. godine. Napomenuo bih da su važeće mjere protiv širenja koronavirusa uticale na smanjen broj prelazaka ljudi i vozila“, ističe Filipović.
Život često nije pravedan, a upravo je to na svojoj koži osjetila porodica Begzić iz Ulcinja, čija životna priča malo koga ostavlja ravnodušnim.
Pored zdravstvenih problema njihovog mlađeg sina Ervina, njihovom 21-godišnjem sinu Dženanu zdravstveno stanje uslijed pogoršanja rada bubrega se naglo pogoršalo. Problemi iz djetinjstva kulminirali su u posljednjih nekoliko sedmica i prinuđen je da odlazi na dijalizu svakog drugog dana u barskoj bolnici.
„Od sedme godine imao je problema sa bubrezima, imao je kamen i pijesak u bubregu, koristio je tablete, međutim vremenom je prestao da ih pije. Osjećao se bolje, ali već posljednjih par nedjelja naglo je oslabio, bio mi je blijed i mlitav. Nalazi su mu bili jako loši, i morao je hitno da ide za Bar. Posle pregleda rečeno nam je da mora na dijalizu i da mijenja bubreg, jer su mu oba bubrega loša. Jedan je uništen, drugi mu visok stvara pritisak“, kazala je Dženanova majka Merita Beća.
Svaki put kada ode na dijalizu, Dženan i njegova porodica prolaze kroz teške trenutke.
Porodica Begzić nema velika primanja, od skromne plate domaćina i socijalne pomoći troškovi liječenja i same transplantacije su ogromni. Nedavno je Dženanova majka na društvenim mrežama objavila podatke za uplatu sredstava za njegovu transplantaciju, i vjeruje da će se naći ljudi dobre volje, koji su humani, i koji će pomoći Dženanu da ode na operaciju. Merita ima samo jednu molbu za sve njih.
„Počeli su pomalo sa uplatama, nadam se u Alaha da će nešto biti. Zamolila bih sve građane, oni koji imaju djecu znaju što je to, oni koji imaju jako srce, u ime Boga da mi pomognu. Da izliječim svoje dijete, možda njima ne znači ništa 10 eura, ali meni dosta. Za dva mjeseca moram poslati dijete u Tursku, a njemu je stanje nikakvo“, kazala je kroz suze Merita.
Nebrojano puta naši sugrađani i ljudi dobre volje ujedinili su se u teškim vremenima, i dokazali svoju humanu stranu. Ovog puta našem sugrađaninu Dženanu Begziću potrebna je naša ruka pomoći, a svi zainteresovani da pomognu ovom mladiću podatke mogu preuzeti u nastavku:
Vinsens Piroli (34), kojeg Crna Gora potražuje zbog ubistva Momčila Đurišća, ranjen je u pucnjavi koja se sinoć dogodila u Skadru, pišu albanski mediji a prenosi portal RTCG.
Piroli je teško ranjen i prebačen je u Tiranu,a pogođen je sa dva metka, u predjelu stomaka i ramena.
Piroli i njegov sunarodnik Dorian Lala na potjernici su policije Crne Gore nakon što su osumnjičeni za ubistvo crnogorskog državljanina Momčila Đurišića, 4. juna prošle godine u Ulcinju.
Prema pisanju medija, pucnjava se dogodila dok se Piroli nalazio u automobilu marke „ford“.
Podsjećamo, ulcinjanin Momčilo Đurišić lišen nakon što je na njega ispaljen projektil, koji ga je pogodio u potiljak nakon čega je preminuo odmah na licu mjesta.
U Ulcinju je posljednja 24 sata zabilježeno 12 novih slučajeva.
Tako je u periodu od petka do utorka zabilježeno 32 nova slučaja u Ulcinju, dok je 59-godišnji pacijent iz Ulcinja koji je u ponedjeljak preminuo od posljedica koronavirusa prva žrtva od ovog virusa nakon dužeg vremena.
Ukupan broj aktivnih slučajeva od koronavirusa u Ulcinju je 41.
U svrhu nesmetanog održavanja novogodišnjeg bazara koji organizuje Opština Ulcinj, od danas će na snazi biti privremena zabrana kretanja svih kategorija vozila dijelom ulice Ali Riza Ulćinaku od kafe bara „Posejdon“ i ulicom Ulcinjskih moreplovaca, sve do skretanja prema ulazu u plati bivšeg hotela Jadran.
Zabrana stupa na snagu od četvrtka, 16. decembra i važiće do 3. januara 2022. godine.
Zabrana kretanja odnosi se na period od 18:00 do 24:00 časova.
Komunalna policija opštine Ulcinj vršiće obezbjeđivanje regulisanja saobraćaja uz postavljanje privremene saobraćajne signalizacije, na odgovarajućim mjestima u saradnji sa Upavom policije – Odjeljenje bezbjednosti Ulcinj.
Nakon tri godine od prvog bazara na Maloj plaži pred Novogodišnje praznike, od večeras će na šetalištu na Pristanu ponovo biti otvoren praznični bazar, u organizaciji Opštine Ulcinj. Kako je najavljeno, svečano otvaranje bazara i puštanje u rad novogodišnje rasvjete zakazano je za 18 časova.
Televiziji Teuta je ranije potvrđeno da će bazar oko novogodišnjih praznika biti centralno mjesto dešavanja, te i da će nizom aktivnosti, posebno za najmlađe, bazar biti epicentar praznične euforije.
Likovna umjetnica, ikonopisac i teološkinja iz Beograda, Petra Kosnić bila je gošća jutarnjeg programa TV Teuta, u kojem je između ostalog govorila o svojim ikonama, koje već niz godina ukrašavaju i oplemenjuju kako vjerske objekte tako i galerije ali i domove.
Tokom svojih studija učestvovala je na nekoliko desetina zajedničkih izložbi kako u Srbiji, tako i u inostranstvu i tom prilikom samostalno izradila više od 30 ikonopisa. Mnogi njeni radovi trenutno se nalaze u crkvama i manastirima širom Srbije. Kao najbolji student svoje generacije na Akademiji Del Lusso u Milanu dobila je priliku da samostalno organizuje svoju modnu reviju na Beogradskoj reviji mode, a ukazom Londonskih talent agencija i priliku da se predstavi tržištu EU i Velike Britanije.
Ona će po prvi put svoje ikone prikazati u dvorima Balšića u Starom gradu u Ulcinju, gdje će kroz izložbu nazvanom „Agios“ ljubiteljima ove umjetnosti prikazati svoja djela, što će biti prvi put da jedan ikonopisac prikazuje svoje ikone u ovom istorijskom ambijentu. Izložba će se održati u srijedu, 15. decembra sa početkom u 19 časova.
Kosnićeva inače veći dio godine boravi u Ulcinju, kojim je, kako kaže oduševljena. Ova umjetnica trenutno je na doktorskim studijama teologije u Beogradu.
Kajt surfing u Crnu Goru, posebno u Ulcinj dovodi veliki broj ljubitelja ovog izuzetno atraktivnog ali i ekstremnog sporta. Proteklog vikenda, kada je na našoj obali duvao snažan jugo, na ušću rijeke Bojane upravo nekoliko avanturista i vlasnika jedne od kajt škola u Ulcinju uživali su u ovom egzibicionom sportu, koji mnogima, čak i preko ekrana djeluje zastrašujuće. Ipak to nije slučaj kod Aleksa Korba, njemca koji je iskoristio jak vjetar kako bi podigao svoj kajt i lebdio iznad uzburkanog mora.
„ Mi držimo kajt školu ovdje u Ulcinju na Velikoj plaži već sedam godina, to je kajtbording centar Laguna. Uglavnom su naši polaznici sa njemačkog govornog područja, iz Austrije, Njemačke, Švajcarske, i godišnje imamo oko hiljadu i po polaznika i gostiju koji dolaze ovdje samo zbog kajta. Crna Gora postaje sve poznatija po kajt surfu. Sezonu na plaži smo završili krajem septembra. Ljeti su uslovi drugačiji, sunčano je i toplo, sada je malo hladnije, oblačno i ne baš lijepo vrijeme. Ali sada imamo jugo, južni vjetar, koji dolazi sa lošijim vremenom i zimom, to su zaista dobri uslovi za kajt surfing, stvarno dobri uslovi. Izlazimo na more bez smrzavanja, imamo dobru opremu, odijela koja su 5 milimetara debljine, i uopšte nije hladno. More je i dalje toplo, temperatura mora je oko 14 stepeni. Ovdje smo sa lokalcima, u našoj zajednici ima oko stotinjak lokalnih kajtera, oni uglavnom dolaze ljeti a danas ih ovdje ima oko osam – deset.“
foto:printskrin
Aleksa i druge ljubitelje ovog ekstremnog sporta itekako intrigira i zimsko more, hladno vrijeme ih ne spriječava u namjeri da krote vjetar i talase, a upravo u ovakvim danima adrenalin je na maksimumu.
“ Zimi je malo izazovnije, vjetar je jak, rječne struje na Bojani su jače, i kao što vidite puno je talasa, to stvari čini izazovnijim. Svakako je lijepo i mi ćemo danas uživati, čekamo jači vjetar, očekujemo da će oko 14 časova vjetar biti najsnažniji i čekamo uživanje.“
Kajtere u Crnu Goru ne privlači samo more, zimi se popnu i na planinske vrhove na sjeveru zemlje, gdje uživaju u zimskim čarima i kajtovanju na snijeg.
„U decembru idemo na Durmitor, ićićemo na kajtovanje na snijegu, na Žabljak, Kolašinu, na vrhovima planina… Kajtovanje na snijegu je isto kao na moru, jedino što koristimo snouborde i skije za „jahanje“, isti je užitak i zabava, i to je sve popularnije. To je nešto novo u Crnoj Gori, trudimo se da privučemo goste iz Evrope koji će u Crnu Goru doći da uživaju u kajtovanju na snijegu na planinama, i to je interesantno jer malo njih zna da ovdje možete pronači sjajne uslove za to, ovdje je jedno od najboljih mjesta za kajtovanje na snijegu, jednako kao i na moru. Imamo puno mogućnosti za sportski turizam u Crnu Goru, samo treba da poradimo malo više na tome, na marketingu, i onda će to ići kako treba.“
A dok se mnogi plaše i same pomisli da se približe ovakvom uzburkanom moru, tu su neustrašivi kajteri koji iz dalekih zemalja Evrope pa i svijeta, dolaze u Ulcinj da uživaju u čarima vjetra, mora i talasa. Čak i zimi.
Priču o kajterima na Velikoj plaži možete pratiti i u izdanju „Hronike Ulcinja“, u utorak od 20.30 časova na programu TV Teuta.
