14 godina postojanja i 10 godina nastavnog procesa na FPEP Bar

Povodom uspješno okončanih 10 godina od početka nastavnog procesa, na Fakultetu za poslovnu ekonomiju i pravo Bar održana je svečana Sjednica Naučno-nastavnog vijeća ustanove, na kojoj su sumirana dosadašnja akademska postignuća i analizirani planovi za budući period. Tim povodom, osvrt na desetogodišnji nastavni period dala je doc. dr Sandra Đurović, koja je u prvoj godini realizacije nastavnog procesa bila angažovana kao saradnica u nastavi, nakon čega je sa uspjehom svoju akademsku karijeru gradila do trenutne pozicije na kojoj se nalazi, funkcije prodekanke za nastavu.

Zvanje predavača sa sobom nosi veliki izazov i obavezu permanentnog usavrašavanja i praćenja naučnih dostignuća iz oblasti istraživanja. Ipak, rad sa studentima predstavlja odličan modus zajedničkog napredovanja, a dostignuća studenata svaki predavač gleda kao i svoj lični uspjeh. Iz tog razloga, biti sudionik profesionalnog usavršavanja mladih ljudi predstavlja veliku satisfakciju svakom saradniku u nastavi i nastavnom profesoru koji je angažovan na našoj ustanovi visokog obrazovanja.„ izjavila je, između ostalog, doc. dr Sandra Đurović

Fakultet za poslovnu ekonomiju i pravo Bar registrovan je kao visokoškolska ustanova krajem 2008. godine, a nastavni proces započet je od studijske 2012/13. godine. Prvih nekoliko godina bile su posvećene istraživanju potreba tržišta rada, kako bi se ishodi i ciljevi studijskih programi usmjerili na znanja, vještine i kompetencije koje studentima pružaju komparativnu prednost prilikom daljeg razvoja profesionalne karijere. Iz tog razloga, sastavni dio planova nastavnih programa koji se realizuju na ustanovi sadrži i obavezan praktični rad studenata. Svi studenti u završnom semestru imaju obavezu obavljanja studentske prakse, koja se realizuje po osnovu smjernica „Modela studentske prakse i praktične nastave akademskih studija“ autora pok. prof. dr Boža Marđokića, osnivača i prvog dekana ustanove.

Osnovni principi u implementaciji bolonjske deklaracije podrazumijevaju uključivanje u bolonjski proces, što između ostalog znači osavremenjavanje nastavnih planova i programa uz sticanje iskustava kroz rad i praksu, zatim rad u manjim grupama, interaktivnu nastava, gdje će biti više kontakata između profesora i studenata. Zato je jedna od važnijih intencija bolonjskog modela osposobljavanje studenata za bržu integraciju u radne procese nakon okončanja studija. Dosadašnja iskustva govore da je model koji se na Fakultetu za poslovnu ekonomiju i pravo Bar realizuje adekvatan, kako sa stanovišta studenta kao budućeg profesionalca, tako i sa stanovišta organizacija koje primaju studente – praktikante, od kojih mnogi na taj način kasnije, nakon njihovog diplomiranja, rješavaju i određene kadrovske probleme.“ istakao je saradnik u nastavi na Fakultetu za poslovnu ekonomiju i pravo Bar, doktorand Nermin Škretović.

Aktivnosti u narednim akademskim godinama na FPEP Bar biće usmjerene na dalje podizanje kvaliteta nastavnog procesa, kao i unaprijeđenje međunarodne saradnje, naučno-istraživačkog rada, izdavačke djelatnosti i drugih aspekata značajnih za razvoj ustanove.

TO Ulcinj: Obilježavanje svjetskog dana turizma sa turističkim vodičima

Svjetska turistička organizacija pri Ujedinjenim nacijama (UNWTO) obilježava danas Svjetski dan turizma pod sloganom „Rethinking tourism“ (ponovo razmišljajmo o turizmu).

Turistička Organizacija Ulcinj je takođe danas obilježila svjestki dan turizma zajedno sa turističkim vodičima koji su pravi ambasadori našeg grada , koji uvijek svojim znanjem i energijom prenesu ono što je najbolje svakom turisti. Oni su ovom prilikom izrazili su zadovoljstvo i zahvalili se direktoru na ovakvom druženju, iskazajući da slični sastanci i druženja treba da budu što češća kako bismo svi zajedno dali doprinos promociji turističke ponude .

Direktor Turističke organizacije Ulcinj, Ćazim Hodžić, je govorio o aktivnostima koje se planiraju realizovati do kraja ove godine kao i tokom 2023. godine, među kojima je intezivnija promocija putem digitalnog marketinga i društvenih mreža, online aplikacija za prijavljivanje gostiju, , obilježavanje pješačkih staza i promocija ruralnog turizma. Jedan novitet koji nas očekuje tokom naredne godine jeste stipendiranje turističkih vodiča i time Turistička Organizacija če dati svoj doprinos edukaciji mlade generacije i time postaći sve zainteresovane mlade da nastave da se bave turizmom, koja je i najvažnija grana za ekonomski razvoj.

foto: TO Ulcinj

Prisutni su se usaglasili da fokus  u narednom periodu mora biti na bolju promociju perioda prije glavne turističke sezone, ali i produženju turističke sezone tokom septembra i oktobra organzovanjem brojnih aktivnosti I manifestacija. Imajući u obzir da smo zajedno uz priču i druženje obilježili ovaj dan, istaknuti su svi problemi sa kojim se susreću vodiči u našem gradu i zajedno čemo se potruditi da kao Turistička organizacija u saradnji sa drugim institucijama radimo na otklanjanju istih.

Direktor Turističke organizacije Ćazim Hodžić svim turističkim poslenicima upućuje iskrene čestitke za rezultate koje su ostvarili tokom ljetnje turističke sezone, sa željom da se trend rasta nastavi a da svaka naredna bude još uspješnija.

Ministar Dukaj u posjeti Albaniji: Saradnja u reformi javne uprave i modernizaciji javnih usluga

Ministra javne uprave, mr Marasha Dukaja, sa saradnicima,  primio je gradonačelnik Tirane, Erion Veliaj.
Ministar Dukaj je upoznao gradonačenika sa preduzetim aktivnostima na planu reforme javne uprave i procesom digitalne transformacije, kao jednim od najvažnijih segmenata reforme javne uprave u Crnoj Gori.

On je kazao da sve aktivnosti u skladu sa Strategijom reforme javne uprave doprinose stvaranju efikasne, servisno opredijeljene javne uprave na državnom i na lokalnom nivou. “Naš cilj je stvaranje efikasne, pouzdane i transparentne javne uprave koju karakteriše povecanje povjerenja građana u njen rad i približavanje standardu i nivou zemalja članica EU”, izjavio je ministar Dukaj.

Takođe, ministar Dukaj je obavijestio gradonačelnika Veliaja da je Crna Gora izložena napadima na digitalnu infrastrukturu Vlade, da se radi na otklanjanju posljedica, kao i da je postepenim oporavkom IT infrastrukture Vlade i mreže državnih organa uspostavljena nesmetana elektronska komunikacija, kao i same mreže državnih organa u organima državne uprave, koji su korisnici domena gov.me, te da su iskustva Albanije u oblasti digitalne bezbjednosti veoma vrijedna za Crnu Goru.

 “Imamo srecu i privilegiju što su nam pomoc odmah ponudile naše savezničke države, SAD, Francuska i Velika Britanija, čija nam je stručnost neizmjerno pomogla”, naglasio je Dukaj.

Gradonačelnik Veliaj se zahvalio ministru Dukaju na posjeti i istakao da visoko cijeni korake koje Crna Gora preduzima u reformi javne uprave i modernizaciji javnih usluga i pružiće punu podršku kroz razmjenu iskustva i realizaciju zajedničkih projekata.

Ministru Dukaju je uručena „Sahatkula Tirane“ – simbol Glavnog grada Albanije – poklon koji gradonačelnik daje visokim zvaničnicima koji posjecuju Tiranu.

Sagovornici su iskazali otvorenost za još intenzivniju saradnju i razmjenu iskustava, posebno u oblasti digitalizacije i sajber bezbjednosti.

(VIDEO) Kajteri uživali u vjetrovitom danu, neki oborili i lične rekorde

Posljednje septembarske dane avanturisti i ljubitelji kajtova mogu iskoristiti za savladavanje vjetra, koji je  upravo u ponedjeljak duvao izuzetno jakim intenzitetom pogodovao je iskusnim kajterima na Velikoj plaži. Jedan od onih koji su upravo juče postavili i svoje lične rekorde na kajtu je vlasnik jedne od kajt plaža Miljan Latković, zabilježivši skok od 14 metara.

„Za nas koji smo malo  iskusniji zadovoljstvo je kad je jači vjetar, juče je duvao vjetar od 26,7 čvorova. Osjećaj kad se podigneš visoko je sjajan, uživam“, kaže Latković.

snimak: privatna arhiva

Gotovo cijelo ljeto prošlo je bez jačeg juga, a onaj koji je duvao u ponedjeljak bio je jedan od ekstremenijih dana u ovom dijelu godine, što su kajteri iskoristili. U toku sezone uslovi za kajt surf na Velikoj plaži bili su idealni,  a u ovim posljednjim danima septembra mogu se vidjeti rijetki kajteri koji iskorišćavaju vjetar za izlazak na more.

Kajt kao sport sve je popularniji među našim sugrađanima, koji su se zaljubili u ovaj sport,što je svakako dobar znak da će kajt surf u Ulcinju sve više dobijati na značaju i popularnosti.

Priču sa Velike plaže pogledajte u večerašnjem izdanju „Hronike Ulcinja“, od 20 sati i 30 minuta.

Milatović: Dosta je dilova, Podgorica zaslužuje nove ljude i ideje

Pokret Evropa sad! predao je odborničku listu za lokalne izbore u Podgorici čiji nosilac je jedan od lidera Pokreta Jakov Milatović.
 “Podgorici je dosta tridesetogodišnjih dilova, građani žele i zaslužuju nove ljude i razvojne ideje. Zato, našu listu čine sposobni i posvećeni ljudi koji vole Podgoricu i spremni su da svojim znanjem doprinesu smislenom razvoju svog grada uz očuvanje njegovih resursa i posebnosti”, rekao je Milatović nakon predaje potpisa i liste kandidata za odbornike u Skupštini Glavnog grada.
Politički potres je počeo i vrijeme je da prevaziđemo političke igre kojim se od građana otima najdragocjeniji resurs – a to je vrijeme provedeno bez konkretnih rezultata i sa praznom pričom. Zato Evropa sad!”, izjavio je Milojko Spajić, predsjednik Pokreta.
Građani Podgorice glasaće za:
1.    mr Jakov Milatović, magistar ekonomije
2.    Prof. Dr Olivera Injac, prof. univerziteta
3.    Dr Filip Ivanović, prof. univerziteta
4.    mr Vasilije Čarapić, magistar prava
5.    Andrej Milović, dipl. pravnik i politikolog
6.    Maida Šukurica Gorčević, dipl. pravnica
7.    Boris Pejović, dipl. politkolog
8.    Tihomir Dragaš, dipl. elektro inženjer
9.    Filip Radulović, dipl. inž. tehnologije
10.   Prof. dr Anđela Jakšić Stojanović, prof. univerziteta
11.   Dr Vojislav Šimun, dr spec. ginekologije
12.   Ana Đelević, prof. francuskog jezika i književnosti
13.   Denis Hot, dipl. inž. mašinstva
14.   Branislav Radičević, dipl. politikolog u penziji
15.   Branka Marković, prof. razredne nastave
16.   Jevrosima Pejović, dipl. psihološkinja
17.   Tamara Rosandić, dipl. programer
18.   Dr Petra Zdravković, dr arheologije
19.   mr Dragutin Vučinić, mr prostornog planiranja
20.   Nađa Ljiljanić, studentkinja i građanska aktivistkinja
21.   mr Jasna Jovanović, prof. razredne nastave i magistar ekologije
22.   Miloš Pižurica, dipl. menadžer
23.   Anđela Mićović, dipl. ekonomista
24.   Ranka Otašević, dipl. ekonomista
25.   Dragan Radović, dipl. arheolog
26.   Bojana Savić, dipl. inž. elektrotehnike
27.   Dragan Čabarkapa, magistar računarske bezbjednosti
28.   Nikola Radulović, dipl. agronom
29.   Dr Tamara Tapušković, dr medicine
30.   Anđela Bulatović, dipl. ekonomista
31.   Dragić Marković, dipl. mašinski inženjer
32.   mr Ivan Maretić, magistar građevinarstva
33.   Balša Špadijer, dipl. ekonomista
34.   Mr Zdravko Kovačević, magistar ekonomije
35.   Nina Strugar, prof. srpskog jezika i književnosti
36.   Nikola Burzan, dipl. menadžer hotelijerstva
37.   Dr Smiljka Vukčević, dr spec. ginekologije
38.   Bojan Popović, dipl. građevinski inženjer
39.   Vladan Šuković, dipl.inž.elektrotehnike i dipl. ekonomista
40.   Marija Pejović, advokatica
41.   Mr Nikola Mižunović, magistar elektrotehnike
42.   Aleksandar Leković, dipl. inž. elektrotehnike
43.   Miloš Krstović, dipl. pravnik
44.   Ana Dulović, službenica
45.   Ivana Ljumović, dipl. arhitektica
46.   Mr Zdravko Tomić, magistar ekonomije
47.   Predrag Šćepanović, dipl. ekonomista
48.   Ivana Nenezić, dipl. ekonomista
49.   Emil Osmanović, dipl. pravnik
50.   Filip Boljević, magistar prava
51.   Lina Lakić, prof. engleskog jezika i književnosti
52.   Boris Dabanović, dipl. IT inženjer
53.   Irena Vućić Popović, dipl. pravnica
54.   Dragana Sekulić, dipl. polikološkinja
55.   Sanja Popović, dipl. pravnik
56.   Olga Rovčanin, dipl. pedagog
57.   Ivan Konatar, dipl. inž. elektrotehnike

58.   Sara Živković, studentkinja

U Podgorici u razmjeni vatre sa policijom ubijen Fadil Koljenović

Podgoričanin Fadil Koljenović ubijen je dans u razmjeni vatre sa policijom, saopšteno je iz Uprave policije.

Policija je radeći na rasvjetljavanju događaja u kojem su jutros u dvorište porodične kuće  policijskog službenika Eća Mervana, u podgoričkom naselju Konik bačene dvije eksplozivne naprave od kojih je jedna aktivirana identifikovala dva osumnjičena lica Fadila Koljenovića i R.A.

“Prilikom hapšenja u naselju Konik, Kolejnović je otvorio vatru u pravcu policijskih službenika, nakon čega su policijski službenici upotrijebili vatreno oružje usljed čije upotrebe je F.K. teško ranjen i prevezen u Klinički centar Crne Gore na ukazivanje ljekarske pomoći. On je usljed zadobijenih povreda preminuo”, kazali su iz Uprave policije.

R.A. je uhapšen i priveden u službene prostorije.

“Uviđajne radnje u saradnji sa nadležnim tužilaštvom su u toku, a o dalje preduzetim aktivnostima će javnost biti blagovremeno obeviještena”, zaključili su u Upravi policije.

Fadila Koljenovića je prošle godine hapšen zbog sumnje da je zajedno sa bratom prijetio policijskim službenicima.

Abazović u Njujorku razgovarao sa dijasporom, dobio priznanje za promociju mira i pomirenje naroda

Predsjedniku Vlade Crne Gore Dritanu Abazoviću uručeno je priznanje za poseban doprinos promociji mira, očuvanju multikulturalnosti i pomirenju naroda u Crnoj Gori.

Iz Vlade Crrne Gore saopštili su da je Abazoviću uručeno priznanje tokom susreta sa našom dijasporom iz Ulcinja, Ana Malit, Krajine, Bara, Tuzi, Plava i Gusinja.

Abazović na prijemu dijaspore

Abazović se sa njima sastao tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) povodom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.

„U prijatnoj i prijateljskoj atmosferi, Abazović i ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka razgovarali su sa dijasporom i iseljenicima o političkim prilikama u Crnoj Gori i razmotrene su mogućnosti investiranja u razvoj pomenutih krajeva Crne Gore“, navodi se u saopštenju.

Pokret Evropa sad! predao odborničku listu za lokalne izbore u Danilovgradu  

Pokret Evropa sad! predao je potpise podrške građana za odborničku listu u Danilovgradu u susret lokalnim izborima koji će se održati 23. oktobra. Predaji potpisa prisustvovali su zamjenik predsjednika Pokreta Jakov Milatović, član predsjedništva FIlip Radulović, nosilac liste Aleksandar Grgurović i kandidati za odbornike.

“Za našu djecu, stvaraćemo zemlju šansi za koju su čvrsto vezani koriijenima i pružiti im krila slobode koja zaslužuju. Upravo, vjerujem da moja sloboda vuče korijene iz Bjelopavlića i zato mi je posebno zadovoljstvo što danas i sa ovog mjesta idemo ka pobjedi”, kazao je Milatović.

“Vrijeme je da konačno za nama ostanu vjestački izazvane podjele i da se zajedno okrenemo ka stvaranju jedne nove, perspektivnije budućnosti. Osjećamo jaku pripadnost svom gradu, okupili smo vrlo kvalitetan, predan, sposoban tim, tim za najveća djela. Razvijanjem turizma, poljoprivrede, ulaganjem u infrastrukturu, uređenjem grada i stavljanjem fokusa na djecu i mlade, učinićemo Danilovgrad boljim mjestom za život svih nas”, izjavio je Grgurović, inženjer agronomije i nosilac liste za Danilovgrad.

Osim Grgurovića, kandidati za odbornike u Danilovgradu su:

  1. Ivan Lakić, profesor istorije i geografije;

  1. Jovana Radulović, diplomirani pravnik;

  1. Darko Dragović, advokat;

  1. Nikola Rakočević, profesor srpskog-hrvatskog jezika i književnosti;

  1. Milivoje Lakić, producent ;

  1. Veselin Savić, profesor istorije;

  1. Jelena Vuković, spec. bezbjednosti i kriminalistike, magistrand;

  1. Manja Begović, politikolog;

  1. Jelena Popović, student;

  1. Miloš Mišković, pravnik;

  1. Nikola Orović, preduzetnik;

  1. Dragan Medojević, građevinski inžinjer;

  1. Nikolina Burić, profesor fizičke kulture;

  1. Srđan Karanović, inženjer elektrotehnike

  1. Boris Jelušić – SSS;

  1. Đorđe Lakić, pravnik;

  1. Ivana Drobnjak,nastavnik predškolskog vaspitanja;

  1. Ranko Četković, preduzetnik;

  1. Živko Krivokapić, službenik javne uprave;

  1. Andrea Vešković, prof. engleskog jezika i književnosti, magistrand;

  1. Dejan Đurović, SSS

  1. Maja Đurović, ekonomista;

  1. Lina Marković, umjetnica;

  1. Slobodan Jovanović, SSS;

  1. Maša Đurović, student;

  1. Milena Dragićević, SSS;

  1. Petar Đurović, ekonomista;

  1. Vlado Knežević, preduzetnik;

  1. Nada Šaranović, nastavnik razredne nastave;

  1. Veselin Lakić , mr poljoprivrednih nauka;

  1. Slobo Mišković, ekonomista;

  1. Miodrag Stanišić, prof. fizičke kulture.

Škrelja: Abazović predizbornu kampanju svoje stranke započeo u Americi, o trošku građana Crne Gore

Abazović je predizbornu kampanju svoje stranke započeo u Americi, o trošku građana Crne Gore. Preko stotinu hiljada eura potrošeno je da bi predsjednik Ure, čak hiljadama kilometara daleko od svoje države, lansirao predizbornu platformu svoje stranke. Grandiozno je iz Vašingtona i Njujorka izbacivao PR floskule o borbi protiv kriminala i korupcije, nejakoj Uri kao najsnažnijem bedemu buduće vlasti, o tonama droge koju je navodno on zaplijenio, nekakvim zelenim politikama svoje stranke… Da, to je legitimni politički marketing, ali sve dok ga finansira lično Abazović ili njegova stranka. U suprotnom, on predstavlja grubu zloupotrebu državnog novca, u promotivne svrhe jedne osobe.

Jer, van koordinata ispraznog PR-a, Abazović nije nikakav borac protiv kriminala, već postoje jasne indicije, da radi za interese narko-klana. On je jedini premijer u Evropi koji je u maniru najgorih kriminalaca bio u posjedu kriptovanog telefona. On je onaj koji je navodno zabrinut za Ukrajinu, dok sa druge strane pravi paktove sa ruskim plaćenicima. On je borac za liberalno društvo, koji je bio akter klerikalizacije Crne Gore. On je Vučičev posilni, koji se tim statusom ponosi i abolira svog gazdu za nepočinstva u devedesetim, svrstavajući ga u političare bez hipoteke.

Uzgred, o mjeri poniženja koju servira svojim političkim partnerima poručujući im da će sa 5 glasova voditi 95 posto vlade, neka razmišljaju oni koji u takve aranžmane ulaze. Za nas, on je jedna beznadežna i patološkom laganju sklona osoba, koja je ukupan svoj politički narativ svela na slogan „nemam dokaze (ali mogu da slažem)”.

Luiđ Škrelja, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore

Najveći broj Ukrajinaca u Baru i Budvi, očekuje se i veći priliv Rusa u narednom periodu

Svakodnevno raste broj ukrajinskih izbjeglica koji u Crnoj Gori traže privremeni boravak, dok podaci pokazuju da ih je najviše u primorskih gradovima, od Bara do Herceg Novog. U susjednom Baru je nedavno otvorena kancelarija „Građanske alijanse“, druga na crnogorskom primorju, koja između ostalog pruža pomoć izbjeglicima u vidu pribavljanja dokumenata za boravak u našoj zemlji kao i druge vrste pomoći.

Pravna savjetnica „Građanske alijanse“ Dušica Merdović, gostujući u jutarnjem programu Televizije Teuta podijelila je brojne korisne savjete izbjeglicama ali i tražiocima azila u Crnoj Gori, a između ostalog, kazala je i da će se već i u narednom periodu definitivno povećati i broj ruskih državljana koji traže utočište u našoj zemlji.

Poslušajte više u intervjuu ispod:

  • 1

    Radio