Sastanak u opštini – početak realizacije projekta za vodovod 16. februara

Povodom početka implementacije projekta „Vodosnabdjevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali  – V, Ulcinj“ predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari sa saradnicima je održao sastanak sa predstavnicima Vodacoma, kompanijom MPP Jedinstvo kao izvođačem radova, konsulatima iz kompanije Hidrofil, kao i predstavnicima doo „Vodovod i kanalizacija“ – Ulcinj.

Na sastanku je zajednički konstatovano da je Opština Ulcinj ispunila sve preuzete obaveze koje su imale za cilj stvaranje preduslova za početak realizacije projekta. Postignut je dogovor da realizacija projekta počne 16. februara, dok će u međuvremenu Opština i ViK  dostaviti Izvođaču listu projektnih mjera koje bi trebalo da budu prioritetne za realizaciju.

Projekta „Vodosnabdjevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali  – V, Ulcinj“ predstavlja najveće i najvažnije infrastrukturno ulaganje u vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na teritoriji opštine Ulcinj. Projekat, koji će se realizovati u nekoliko faza, je dio kreditnog aranžmana sa Njemačkom razvojnom bankom KFW.

Otkazano više letova sa podgoričkog aerodroma

Više letova sa podgoričkog aerodroma koji su bili zakazani za jutros, otkazani su.

Prema podacima sa zvaničnog sajta Aerodroma Podgorica, letovi Air Montenegra i Ryanair-a iz Podgorice za Beograd, Ljubljanu i Berlin koji su bili zakazani za jutros otkazani su.

Za sada se iz komapnije Air Montenegra čiji avion je trebalo da leti za Beograd i Ljubljanu nijesu se zvanično oglašavali o razlogu otkazivanja.

Iz kompanije Ryanair nisu se zvanično oglasili o otkazivanju leta za Berlin. Međutim, pretpostavlja se da je razlog tome štrajk osoblja aerodorma u glavnom gradu Njemačke.

Kako prenose mediji, za danas su otkazani svi letovi na njemačkom aerodromu Bradenburg u Berlinu, saopštio je operater pošto je osoblje u štrajku.

Za 25. januar prvobitno je bilo planirano oko 300 polijetanja i slijetanja sa skoro 35.000 putnika.

Verdi sindikat je pozvao aerodromsko osoblje u zemaljskim službama, vazduhoplovnoj bezbjednosti i aerodromskoj kompaniji da štrajkuju zbog spora o platama.

Sindikat je pozvao na jednodnevnu obustavu rada zbog, kako je rečeno, nedovoljnog napretka u tri paralelna razgovora o platama.

Periferija Ulcinja u iščekivanju dječjih parkova, djeci za igru ostale samo ulice

Iako se ni uže gradsko područje Ulcinja ne može pohvaliti da ima dovoljno igrališta za djecu, novo naselje na bulevaru Teuta, kao i naselja Đerane jedan i Đerane dva, Ulcinjsko polje, Kodre, i druga okolna naselja oskudijevaju bilo kakvim sadržajem za najmlađe. Nekada je na području Velike plaže postojalo nekoliko javnih igrališta u sklopu hotelskih kompleksa i plaža, međutim, ona više i ne postoje. Samo u ovom dijelu grada živi više stotina djece, uzrasta do 15 godina, i ona nemaju gdje da provedu svoje slobodno vrijeme, jer ni ulice nijesu bezbjedne, no one nijesu adekvatno mjesto za igru.

Jedino igralište gdje bi djeca kroz nekoliko godina mogla da se igraju i steknu predškolsko vaspitanje jeste najavljeni vrtić  u Ulcinjskom polju, na koji se još uvijek čeka, a kada će početi njegova izgradnja  još uvijek nije poznato. Međutim, to igralište bi svakako bilo za potrebe djece vrtića, a ne za kompletno naselje. I dok prethodne vlasti nijesu obratile pažnju na ovu, nasušnu potrebu najmlađih,  nova vlast u Ulcinju budžetom za 2023. godinu planira da izdvoji značajniju svotu novca za izgradnju novih i renoviranje postojećih, oronulih igrališta.

„Jako je bitno da investiramo u bilo kakvu vrstu aktivnosti koja doprinosi boljem životu naših najmlađih sugrađana, tako da je u planu izgradnja novog dječjeg igrališta i sanacija postojećih. U tu svrhu previđeno je stotinu hiljada eura,  ja sam lično imala iskustva sa izgradnjom ranijih igrališta tako da sam posebno zainteresovana za realizaciju ovog projekta. Pretpostavljamo da će se u ovoj godini i taj projekat završiti, predviđen je budžetom, jer ove godine je izglasan najveći budžet u istoriji Ulcinja, u iznosu od skoro 18 miliona eura i sigurna sam da će se naći sredstva za realizaciju brojnih projekata te ujedno i izgradnju novih igrališta“, kazala je ranije za TV Teuta menadžerka Opštine Ulcinj, Ivana Karađinović.

Za sada još uvijek nijesu poznate lokacije eventualnih novih dječjih parkova i igrališta, te bi  lokalna samouprava ozbiljno trebala da razmotri izgradnju neke vrste sadržaja za djecu iz ovih ulcinjskih naselja.

Vojska počinje radove na podizanju dine na Adi, država i dalje bez prave strategije zaštite ostrva

Nedavne vremenske neprilike koje su pogodile i obalu naše zemlje, ponovo su nanijele štetu objektima na Adi Bojani. Nakon prestanka padavina i juga, Vojska Crne Gore dopremila je mehanizaciju, a narednih dana očekuju se radovi u vidu nasipanja nove zaštitne dine na plaži. To je u jutarnjem programu potvrdio direktor HTP „Ulcinjska rivijera“ Bojan Đakonović.

„Proteklih deset dana zbog nevremena se nije moglo pristupiti radovima na Adi, međutim, vojska je od juče počela sa postavljanjem vještačke dine ispred objekata „Ulcinjske rivijere“, i možemo reći da je stanje trenutno donekle zadovoljavajuće u odnosu na prethodno nevrijeme, te se nadam da ćemo narednu sezonu dočekati spremni i bez nekih većih šteta“, kazao je Đakonović.

Dina će biti dugačka 400 metara i visine oko dva metra. Đakonović je za TV Teuta potvrdio da Vlada do sada nije našla pravo, trajno rješenje za problem erozije i nestanka plaže.

„Problem je u percepciji naših nadležnih organa, koji pomoć Adi vide kao pomoć hotelskom preduzeću, međutim, ne radi se o tome, već o čuvanju ostrva Ada Bojana. Znamo da je Ada Bojana biser crnogorske obale sa posebnom ponudom koju nema niko u Crnoj Gori, i svakako da je snažnija pomoć neophodna, i od strane Vlade i ministarstva“, smatra Đakonović.

U intervjuu ispod poslušajte i kakva je godina za nama bila za ovo turističko preduzeće, ali i kako planiraju da obilježe 50 godina od osnivanja ovog jedinstvenog nudističkog kompleksa.

 

Cigarete poskupjele deset centi

Akcize za cigarete u Crnoj Gori usklađuju se na osnovu akciznog kalendara zbog postepenog približavanja akcizama koje važe u Evropskoj uniji, pa je akciza na bezdimne duvanske proizvode porasla sa 100 na 145 eura, dok je na fino rezani duvan povećana za pet i sada iznosi 55 eura.

Kako stoji u saopštenju Uprave prihoda i carina od decembra prošle godine, u skladu sa članom 36a, stav 1 zakona, u slučaju promjene visine akcize, u konkretnom slučaju na cigarete, fino rezani duvan i bezdimne duvanske proizvode, proizvođači, uvoznici, kao i lica koja obavljaju trgovinu na veliko i/ili trgovinu na malo, a koji na dan prije promjene visine akcize imaju na zalihama akcizne proizvode, za koje postoji obaveza obračunavanja akcize, dužni su da izvrše popis zaliha tih proizvoda, i da na te zalihe izvrše obračun i uplatu razlike akcize prema iznosima i stopama propisanim zakonom.

– Izuzeto od stava 1 člana 36a, lica koja obavljaju trgovinu na malo duvanskih proizvoda, nijesu u obavezi da vrše popis zaliha u slučaju promjene visine akcize. Proizvođači i uvoznici cigareta, u skladu sa članom 36a zakona, kada dođe do promjene visine akcize na cigarete, dužni su da na dan prije povećanja visine akcize izvrše popis zaliha, te da na iste izvrše obračun i uplatu razlike akcize prema iznosima i stopama propisanim zakonom. Obračun razlike akcize podnosi se korišćenjem informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka o akcizama u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je došlo do promjene visine akcize, znači do 15.2.2023. godine. Napominjemo da je članom 70 Zakona o akcizama propisana prekršajna odgovornost i propisana novčana kazna od 2.000 do 20.000 eura za pravno lice ako na dan povećanja visine akcize akciznih proizvoda ne izvrši popis zaliha tih proizvoda, obračun i uplatu akcize, odnosno razliku akcize, u skladu sa zakonom – navodi se u saopštenju.

Akciza za cigarete i cigarilose, koji sadrže duvan, kao i za one koji djelimično sadrže materije koje nijesu duvan iznosi 25 eura po kilogramu, akciza za duvan za žvakanje i šmrkanje iznosi 40 eura po kilogramu, dok akciza za tečnosti za elektronske cigarete i slične lične uređaje za proizvodnju pare, sa nikotinom, bez nikotina i elektronske cigarete i slični lični uređaji za proizvodnju pare, koji sadrže tečnost sa nikotinom ili bez nikotina iznosi 0,07 eura po mililitru.

Vojinović: Svi dani i časovi će biti nadoknađeni, obrazovni proces neće izgubiti pomjeranjem polugodišta

Ministar prosvjete Miomir Vojinović poručio je da obrazovni proces neće izgubiti time što je početak drugog školskog polugodišta odgođen sedam dana, prenose „Vijesti“.

„Školski kalendar se promijenio, ali će svi dani i časovi biti nadoknađeni“, naglasio je on gostujući u Bojama jutra.

Podsjetio je da je u petak kazao da je Ministarstvo u potpunosti spremno da škola počne danas.

„Poslije toga je uslijedila sjednica Vlade. Ne mogu se složiti u konstatacijama da je obrazovni proces po strani, da se na ovaj način gubi kada je riječ o obrazovanju i đacima“, kazao je Vojinović.

„Uvjeravam vas, što se tiče procesa, ni jedan dan neće biti izgubljen. Obrazovanje u Crnoj Gori je u potpunosti spremno da odgovori svim izazovima“, dodao je ministar prosvjete.

Na pitanje da li je Ministarstvo spremno ako dođe do epidemije morbila, Vojinović je kazao da će se voditi isključivo onim što im preporuče institucije i u da će saradnji sa njima organizovati nastavu na adekvatan način.

„Da li je to onlajn ili drugi vid nastave, ili ćemo ne daj Bože biti prinuđeni da zatvaramo vrtiće, što ne priželjkujemo da se to desi“, rekao je on.

Naglasio je da moramo da poslušamo glas struke.

„Sada treba poručiti da roditeji odvedu djecu kako bi se izvršila vakcinacija MMR vakcinom, to je najbitnije u ovom trenuku. Da shvatimo da pomaže, kako bi se društveni proces odvijao bez problema“, poručio je Vojinović.

Sindikat medija CG: Hitno unaprijediti položaj medijskih radnika

Crnogorski novinari i medijski radnici još jedan Dan novinara, 23. januar, dočekuju u uslovima koji su često ponižavajući i ne odražavaju ulogu koju imaju u jednom društvu.

Zaposleni u medijima ne smiju biti kolateralna šteta društvenih previranja, na što Sindikat medija Crne Gore ukazuje već duže vrijeme. Bez obzira na uređivačku politiku medija, zaposleni su suočeni sa istim problemima: imaju većinom plate ispod državnog prosjeka, preopterećeni su a ne plaća im se prekovremeni rad, izloženi su pritiscima, prijetnjama, napadima a neki izloženi cenzuri i autocenzuri.

Sloboda medija ne znači samo unapređenje položaja medijskih kuća i poboljšanje njihove finansijske situacije. Zaposleni u medijima su ti koji stvaraju medijske sadržaje, koji odgovaraju javnosti i informišu naše građane i građanke. Nadamo se da će uskoro toga postati svjesni i poslodavci u medijima, tako što će u najskorijem roku sjesti za sto sa sindikatima i dogovorili Granski kolektivni ugovor (GKU) za medijsku djelatnost. Time će i medijskim radnicima omogućiti poboljšanje socio-ekonomskog položaja i prije svega normalan život. Svjedoci smo da su se brojne djelatnosti izborile za bolje zarade i smatramo da je red došao i na novinarsku profesiju. Sindikat medija neće dozvoliti da novinari i medijski radnici ostanu na začelju po standardu.

SMCG i Sindikat informativne, grafičke i izdavačke djelatnosti pripremili su prošle godine predlog novog Granskog kolektivnog ugovora, predali ga poslodavcima i održano je nekoliko inicijalnih sastanaka ali konkretni pregovori još nisu počeli. Sindikat medija će insistirati da se zarade zaposlenima uvećaju za 15 do 20 odsto, kao i da se obezbijedi poboljšanje niza radnih i profesionalnih prava. Takođe, insistiraćemo da državnu pomoć medijima moraju osjetiti i zaposleni, kreatori medijskih sadžaja za koje je država dala novac njihovim vlasnicima.

Istovremeno, na Dan novinara, od Vlade i Skupštine Crne Gore tražimo da tokom ove godine konačno usvoje Medijsku strategiju i nove medijske zakone kako bi se i na taj način poboljšala situacija u našoj profesiji, obezbijedila veća održivost medija, poštovanje profesionalnih standarda i suprotstavljanje negativnim pojavama kao što su govor mržnje, lažne vijesti i dezinformacione kampanje.

Zaposlenima u medijima želimo da budu solidarni, da se odupru pritiscima i antisindikalnom djelovanju i u Sindikatu medija vide iskrenog partnera u borbi za bolji položaj naše profesije.

SINDIKAT MEDIJA

Eskobar: Crna Gora blizu institucionalnog kolapsa

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozorio je na “mnogo mogućih posljedica” ako Crna Gore ne riješi višemjesečnu duboku političku i institucionalnu krizu.

“Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji. Nema vlade. Pale su dvije vlade i nije bilo napretka u formiranju još jedne. Nemaju kvorum u Ustavnom sudu koji bi mogao da potvrdi nove izbore”, rekao je Eskobar u intervjuu za Glas Amerike, tokom posjete Beogradu.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara podsjetio je da na proljeće ističe mandat predsjednika Mila Đukanovića. Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović nedavno je raspisala predsjedničke izbore za 19. mart.

” Može se dogoditi da nemaju predsjednika da povjeri mandat, da nemaju vladu da krenu naprijed i Ustavni sud da odobri sve odluke i potvrdi rezultate izbora”, naglasio je Eskobar.

Američki zvaničnik je ponovio da je glavni zadatak da se odmah popune upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, “a zatim da se ide na izbore”.

“Moraju da počnu sa Ustavnim sudom. I van toga, vjerujemo, i ankete pokazuju, da ogromna većina građana želi nove izbore. I to je gdje bi trebalo da počnu”.

Eskobar je, pozivajući se na mišljenje Venecijanske komisije, poručio i da je veoma opasna bilo kakva pomisao da se “Ustav mijenja prostom većinom”.

“Već smo rekli da nismo sigurni da bi to bila ustavno validna vlada. Nismo sigurni da bi mogli da se oslonimo na odluke takve vlade. Ohrabrili smo ih da to ne rade”, zaključio je Eskobar.

Parlamentarna većina proglasila je krajem decembra lidera DEMOS-a Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku koje je prethodno usvojila u Skupštini, uprkos negativnom mišljenju Venecijanske komisije. Zvaničnici SAD i Evropske unije upozorili su da ne bi trebalo birati vladu na osnovu izmjena

Pregovori o formiranju vlade su u međuvremenu propali. Aktuelna vlada premijera Dritana Abazovića je u tehničkom mandatu, nakon što joj je izglasano nepovjerenje prije više od pet mjeseci.

Ustavni sud je u međuvremenu u blokadi jer od ukupno sedam, trenutno ima samo troje sudija i nema kvoruma za odlučivanje o ključnim pitanjima u zemlji.

Zvaničnici zemalja članica Evropske unije više puta su upozorili Podgoricu na prijetnju zaustavljanja pregovora o pristupanju, ako se ne obezbijedi puna funkcionalnost Ustavnog suda. U Crnoj Gori je u trenutno novi proces izbora sudija, nakon što prethodni kandidati nisu dobili neophodnu podršku u Skupštini.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda, četiri osobe teže povrijeđene

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgode, u kojima su četiri osobe teže povrijeđene.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo sedam nezgoda, u Nikšiću i Baru po tri, a dvije u Budvi.

Po jedna nesreća evidentirana je u Tivtu, Bijelom Polju, Cetinju i Šavniku.

Policija je izdala 163 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijela 30 prekršajnih prijava.

Oduzeta su četiri para registarskih tablica.

Potvrđen prvi slučaj kraken virusa u Crnoj Gori

Laboratorije Odjeljenja za molekularnu dijagnostiku potvrdile su prvi slučaj infekcije podsojem Omikrona XBB.1.5 (Kraken) u Crnoj Gori, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

“Obavještavamo javnost da su laboratorije Odjeljenja za molekularnu dijagnostiku Instituta za javno zdravlje Crne Gore danas 19.01.2023. godine potvrdile prvi slučaj infekcije podsojem Omikrona BA.2 koji je medijski poznat kao „Kraken“. Crna Gora se tako pridružila spisku država kod kojih je registrovana mutacija visoko zaraznog soja”, ističe IJZ.

XBB.1.5. je nova podvarijanta Omikrona nastala kombinacijom druge dvije podvarijante ovog soja.

Prvi put je registrovan u oktobru u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), gde trenutno dominantno cirkuliše.

Evropske zemlje koje su do sada prijavile slučajeve infekcije XBB.1.5 podvarijantom su Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Francuska, Austrija, Njemačka, Italija, Španija, Švedska, Island, Belgija, Republika Češka, Portugal.

“Napominjemo da se evolucija korona virusa nastavila u smjeru nastanka podvarijanti koje se lakše prenose, a koje na sreću u poređenju sa prethodnim ne daju češće teža oboljenja, posebno u poređenju sa Delta sojem SARS-CoV-2 virusa. Stoga koristimo ovu priliku da još jednom apelujemo na građane da se vakcinišu i prime svoju buster dozu bivalentnom vakcinom u preporučenim intervalima jer uredno vakcinisani imaju blažu kliničku sliku i povoljniji ishod bolesti”, navode.

Institut za javno zdravlje Crne Gore nastavlja da prati situaciju vezano za pojavu novog soja korona virusa u Crnoj Gori i u skladu sa dobijenim podacima redovno će izvještavati javnost.

Đurović raspisala: Predsjednički izbori 19. marta

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović raspisala je izbore za Predsjednika države za 19. mart 2023. godine.

“Saglasno članu 89 Ustava Crne Gore i članu 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore je ovlašćen i dužan da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika Crne Gore”, navodi se u saopštenju Đurović.

Prema njenim riječima, nakon objavljivanja konačnih rezultata na izborima 2018. godine sadašnji mandat predsjedniku Crne Gore započeo je polaganjem zakletve pred poslanicima u Skupštini Crne Gore 20. maja 2018. godine, tako da je posljednji dan roka za raspisivanje izbora 19. januar 2023. godine.

“Imajući u vidu da od dana raspisivanja do dana održavanja izbora za predsjednika Crne Gore ne može proteći manje od 60 dana, niti više od 90 dana, a vodeći računa da su u aprilu 2023. godine veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, smatrano je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.”, istakla je ona.

Đurović dodaje da je 9. aprila  vjerski praznik Uskrs pripadnika katoličke vjeroispovijesti, 16. aprila je vjerski praznik Vaskrs pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a 21, 22. i 23. aprila je vjerski praznik ramazanski Bajram pripadnika islamske vjeroispovijesti.

“Sva tri vjerska praznika padaju u nedjelju, a to je zakonom propisani dan za održavanje izbora. Takođe, imajući u vidu mogućnost da nijedan od potencijalnih kandidata na izborima za predsjednika ne pobijedi u prvom krugu, odnosno ne dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bilo je neophodno voditi računa o činjenici da se drugi krug izbora održava nakon 14 dana, što opet ne bi bilo primjereno da pada u vrijeme vjerskih praznika, pa je iz tog razloga određen 19. mart, kako bi se u tom slučaju drugi krug izbora održao 2. aprila 2023. godine”, navela je ona.

Zakazivanje izbora poslije 23. aprila, tvrdi Đurović, bi prekoračilo rok od najviše 90 dana od dana raspisivanja, kako propisuje Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore.

“Imajući u vidu sve navedeno, smatrano je da je najadekvatniji termin održavanja izbora 19. mart 2023. godine, poštujući zakonske rokove, a vodeći računa o drugim okolnostima i uvažavanju vjerskih osjećanja i obaveza građana Crne Gore”, kazala je Đurović.

Đurović je dodala da pitanje koje je u javnosti otvarano o istovremenom održavanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore i izbora za predsjednika Crne Gore ne zavisi od predsjednika Skupštine.

“Naime, saglasno Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, što znači da bi redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine (član 84 i član 92) i donošenje odluke o skraćenju mandata (član 84 i 91)”, napomenula je Đurović.

Da bi se Skupština raspustila potrebno je, kaže ona, da se ispune uslovi iz člana 92 Ustava, a u ovom trenutku nije ispunjen nijedan od uslova (ako se ne izabere Vlada u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara ili ako Skupština u dužem periodu ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a to kad je u pitanju ovaj saziv Skupštine nije slučaj; dodatni uslov je da Vlada Crne Gore sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini; Ustav, takođe, propisuje nekoliko ograničenja, a između ostalog da se Skupština ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, odnosno kad Vlada izgubi povjerenje – član 110 Ustava).

“Da bi Skupština donijela Odluku o skraćenju mandata potrebno je da je predloži najmanje 25, a glasa 41 poslanik, a onda narednog dana od dana stupanja na snagu te odluke da predsjednik Crne Gore raspiše izbore (član 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika). Kako do ovog trenutka nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, a nije se moglo odlagati raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, to nije realna mogućnost eventualnog istovremenog održavanja izbora, posebno imajući u vidu da je i za izbor poslanika zakonski uslov da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana. Cijeneći navedeno, predsjednica Skupštine Crne Gore je, saglasno propisima, donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Crne Gore, koji će se održati 19. marta 2023. godine”, zaključila je Đurović.

  • 1

    Radio