Opinion Više

ULCINJSKA SOLANA-OD GIGANTA DO APELA ZA POMOĆ

Prej tvteuta12:08 16 Maj 2019

Uspješna ulcinjska industrija – preko 400 radnika

Solana “Bajo Sekulic” Ulcinj, prvo industrijsko preduzece u Ulcinju, osnovana je 1934.godine kada je I bila prva eksperimentalna berba soli, na kojoj su se sakupili  6 i po hiljada tona soli. Projektovanje solane I gradnja prvih bazena  pocelo je davne 1926.godine kada je je prvi put izvrsena eksproprijacija zemljista u  Zoganjskom blatu , dok je drugi dio zemljista  Štojske knete, 507  hektara,  uzeto 1966 godine da bi se Solana jos vise prosirila. Jedan dio zemljista je bio privatno vlasnisvo, a jedan dio drustveni.  Solana je projektovana za proizvodnju 30 hiljada tona soli godišnje, a njen prvi vlasnik bio je Gvido Gvizigovi,  dok je poslije 2 svjetskog rata presla u drzavno vlasnistvo.

Iz godine u godini ona je bivala sve uspjesnija, u Ulcinju je bila jedina industrija I okosnica razvoja grada u svim oblastima zivota, koja je svojom znacajnom ulogom omogucila instalaciju prvog vodovoda I rasvjete u gradu. Veliki ulcinjski gigant se svake godine kadrovski sirio I zaposljavao nova lica.

“Do 1994.godine stalno zaposlenih je imala 426 osoba, dok je tokom sezone zaposljavala I dodatnih 150 radnika.  Kako je poslovanje bilo sve bolje tako je I vrijednost solane rasla I njena imovina  je 1994.godine procijenjena na 150 miliona maraka. Rekordna  proizvodnja klasicne I fabricke soli bila je 88 godine, preko 60 hiljada tona soli. Proizvodni proces na solani je trajao uglavnom 153 dana”, izjavio je za TV Teuta bivši direktor ulcinjske solane mr Anton Kastrati.  70 posto ubrane soli je preradjivano  za  potrebe ljudske ishrane cime se podmirivalo 60 odsto jugoslovenskih potreba. 16 odsto od ubrane kolicine ne prelazi kroz preradu vec direktno iz skladistenja polazi za prohodnost puteva u zimskim usovima, dok je 14 odsto islo  za potrebe industrijskim potrosacima.

“Tokom njene istorije rada, samo dva puta nije bilo berbe soli, zbog vremenskih neprilika I to  1943. godine, prvi put i 1964.godine drugi put”, kazao je Kastrati.

Medjutim, iako je veoma uspjesna I radi punom snagom I kapacitetom, njena fabrika se 1994 godine ugasila, jer kako je naveo gospodin Kastrati, nije bilo sredstava da se fabrika obnovi jer je bila preskupa. Ali Solana je I dalje dobro radila, ili je pak, tako  izgledalo.  

Kako je propadao ulcinjski gigant

Vrijednost ovog preduzeća pocela da opada neke prelomne 2000.godine I procijenjena je na 110,3 miliona tadasnjih maraka, dok je 2003.godine uvedena pod stecaj zbog 13 hiljada eura duga prema elektrodistriuciji CG.

I ovdje se zavrsava uspjesnost  ulcinjske solane, crnogorskog giganta I glavne industrije u Ulcinju. 2005.godine ona je na berzi kroz proces vaucerske privatizacije, privatizovana, a kontrolni paket akcja je kupio EUROFOND kojim je upravljao Veselin Baroviq. Od vrijednosti za koju je procijenjena 2000.godine od  55 miliona eura, 15 miliona metara kvadratnih kupljeno je za oko 800 hiljada eura, da bi se nakon izvjesnog vremena prvi tender za prodaju solane objavio sa 350 miliona eura.  4.maja 2005.godine Privredni sud je uveo programski stecaj u solani nakon cega je donesen plan  reorganizacije koji je trajao do aprila 2011.godine kada je uveden klasicni stecaj, tj.bankrot.

Osim sto je uvedena pod stecaj 2005.godine I dozivjela je neshvatljive promjene funkcionisanja I finansijskih gubitaka, podrucje solane je 2008.godine u Skupstini Crne Gore, Odlukom o donosenju Prostornog plana Crne Gore, prenamijenjeno u turisticku zonu, I samim tim vrijednost solane se povecava.

Borba za očuvanje solane

Nakon javnog pritiska gradjana, radnika, NVO-a I medjunarodnih organizacija, Skupstina Crne Gore 26 jula 2012.godine donosi Odluku o izmjeni I dopuni Prostornog plana CG do 2020.godine na osnovu  koje Solana ponovo dobija prvobitni status. Predlagač ovih izmjena je bio poslanik Genci Nimanbegu koji je za odluku skupstine od 2008.godine naveo:.

“Napominjem da je sve to rađeno bez javne rasprave, bez uĉešća javnosti, bez osnovanog zahtjeva, da se vidi ko je trazio da se Solana, kao zaštićeno podruĉje ili podruĉje koje je prepoznato u planu i to na strani  Prostornog plana Crne Gore kao zona za proizvodnju soli, pretvorilo u građevinsko zemljište i jak pritisak javnosti na podršku koja je dobijena i u ovom domu od strane devet partija putem glasanja, na intervenciju Ramsarske konvencije, Evropskog direktorata za ţivotnu sedinu, Evroparlamentaraca, Vlada Crne Gore je u aprilu 2012. godine donijela odluku da se ovo podruĉje ne moze tretirati kao građevinsko”, istakao je Nimanbegu.

Zadnja berba soli zabiljezena je 2013.godine I ona se I dalje nalazi u krugu fabrike, neupotrijebljena. Infrastruktura je ništena a radnici su ostali bez posla.

U medjuvremenu ,odrzavale su se razne debate I sastanci svih nivoa, donosili se razni zakljucci I sve se svodilo ka proizvodnji soli I ocuvanju biodiverziteta za koji bez rada solane nema izdrzljivosti. Medjutim stanje u solani bilo je sve gore I gore, pogotovo kada su radnici upitanju, oni su 21 januara 2014.godine poceli strajk zbog velikog nezadovoljstva I nepravde koja se desavala. 49 radnika koliko je ostalo, trazili su pravdu za njih I za ostale radnike, nji  20, koji su u novembru 2013. godine dobili otkaz. Predsjednik Sindikalne organizacije solane, Marko Miranovic je zaTV Teuta rekao da oni nece odustajati od njihovih zahtjeva, navodeci da ako se nesto podhitno ne preduzme, naredna berba soli ce biti dovedena u rizik. Tako je i bilo. Sve je dovedeno u rizik. Vec 1 maja 2014 svi su radnici dobili otkaz. Nekadasnji gigant koji je brojio preko 400 zaposlenih, 1 maja, na dan radnika, svima zatvorio vrata, I to sa svim zaostalim  primanjima.

Ponovo se organizuju sastanci, okupljanja, protestne setnje,skupstinska zasijedanja,  itd.ali I dalje se nista konkretno ne desava. S druge strane Solana propada, a institucije sute.

Na javnom  sastanku odrzanom 17 jula 2014.godine Stečajni upravnik Ognjen Jovović  rekao da je najveći problem osigurati novac za plaćanje električne energije,  za koje je tadar bilo potrebno oko 20 hiljada eura, ali je takodjer objasnio i koja može biti uloga deponovane soli, koja i danas(30.04.2019) stoji neiskoriscena u depou:

„Cijenimo da otprilike ima oko 4 hiljade tona i ona ima svoju tržišnu vrijednost, procjenjujemo  je, u ovom stanju na oko 120 do 130 hiljada eura,taj novac ostvaren prodajom biće u funkciji  stečaja i može da bude dio za izmirenje troškova“.

Na ovu izjavu Jovovića reagovao je poslanik Dritan Abazović: „Vi čoveče imate tamo 150 hiljada eura soli zarobljene i za 20 hiljada eura se raspravljamo. Nema ko neće da pomogne solanu, nego naši državni  organi neće da pomognu solanu i neće da je pomogne vlasnik. Neće da je pomogne zato što je vlasnik upropastio solanu da bi dokazao da je proizvodnja soli neodrživa“.

Od 24.avgusta 2015.godine Solana je data pod zakup JP Nacionalni parkovi CG, dakle cjelokupna pokretna I nepokretna imovina, a njihova osnovna uloga je zastita biodiverziteta na podrucju solane. JPNP  izradjuje godisnji plan rada I ima Savjetodavno tijelo koji prati sva desavanja na solani. Kako je saopsteno iz JP NPCG u periodu od 2015-2018 ulozeno je oko 920.000 eura na ocuvanju I obnovu kako ekosistema, tako I infrastructure na solani.

Bivšim radnicima I dalje neisplaćena dugovanja

Sto se tice bivsih radnika solane, njih 70, I dalje im se duguju licni dohodci I oni su tokom 2018.godine ponovo organizovali proteste ispred kapije solane. Predstavnik sindikalne organizacije Solane Saša Mitrović je za TV Teuta rekao da je nečuveno ponašanje stečajne uprave prema bivšim radnicima kojima se duguje oko 1 milion i 300 hiljada eura, a pojedini ne mogu ni da se penzionišu upravo zbog neizmirenih doprinosa: 

„Mi radnici i cijela javnost zna kakve su se igre spremale za prodaju Solane, i koliko je tona soli i novca odneseno za par dana iz ovog preduzeća. Za tri godine smo primili po 1400 eura. Radnike jedino zanima njihova sudbina i uzimanje zaostalih primanja, dok na sudbinu propalog preduzeća, ne možemo uticati”,kazao je Mitrović.

Bijeli kristali I ptice na čekanju boljih dana

Naredni koraci vezani za sudbinu ulcinjske solane će se preduzeti u SO Ulcinj. 31. Januara 2019.godine završena je javna rasprava o nacrtu Studije zaštite za područje Ulcinjske Solane I Predlogu odluke o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra područje Ulcinjske Solane kojom se proglašava područje Ulcinjske solane zaštićenim prirodnim dobrom od međunarodnog značaja pod nazivom Park prirode „Ulcinjska solana“. U odluci se navodi da se za upravljača Parka prirode „Ulcinjska solana“ određuje se Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore, najduže do 01.07.2020. godine, do kojeg roka će Opština Ulcinj, osnivati privredno društvo kome će povjeriti upravljanje.

Međutim osim postojećih problema, dolazimo I do novog bunta. Radi se o lovcima koji su uvjek imali lovnu zonu na području solane, a koja se novom odlukom ukida.

Ova situacija je navela lovne organizacije da vrše pritisak na opštinske organe pred usvajanje Odluke I na taj način oni su pokrenuli peticiju pod nazivom “Stop nepravdi prema staroj tradiciji lovaca Ulcinja”. Potpredsjednik NVO “Šljuka” Kabilj Jakupi je za TV Teuta kazao “Brojni međunarodni stručnjaci su se interesovali za pitanje Solane, i svi su saglasni da je broj lovnih dana u Crnoj Gori manji nego li u Evropi, a i to malo dana što imamo nemamo gdje da lovimo. Lovni turizam je sve popularniji i to je sport kojim se bavi gotovo sedam miliona lovaca u Evropi. Nama oduzimaju i to jedino lovište koje nam je preostalo”, tvrdi Jakupi. 

Izvršna direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević je  za TV Teuta naglasila da imaju problema sa krivolovcima na području Ulcinjske solane:

„Krivolov je veoma izražen, mi konstantno vršimo monitoring nad tim područjem i redovno obavještavamo javnost o svim slučajevima krivolova koje registrujemo. Nemamo mi problem sa lovcima, već sa krivolovcima“, kazala je Janjuševićeva.

Potpredsjednica Opstine Ulcinj Hadidza  Djoni, koja je ujedno i predsjednica Radne grupe za pracenje  Studije zaštite za područje Solane i predloga odluke o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra Solane, kazala je za TV Teuta da ocekuje konkretne rezultate u vezi zastite Solane, ali da je trenutni problem finansiranje Solane, koje treba pravno da se precizira, na nacin da to ne bi ostao samo opstinski teret.

Obrađivač studie za zastitu solane Andrej Šovinc  na javnoj rasprava je predstavio izrađenu studiu I potencirao da postoje  investitori koji  su zainteresovani za solanu ali da se treba predhodno odrediti vlasništvo solane: “Mene su zvali iz jedne organizacije pa su rekli da su čuli za studiju, fenomenalno da se Crna Gora I Opština Ulcinj odlučila da ide u zaštitu, mi smo spremni da finansiramo početnu investiciju samo prvo rijesite pitanje vlasništva”.

Potpredsjednik Skupstine Crne Gore Genci Nimanbegu, u izjavi za Tv Teuta bio je decidan po pitanju solane: “Mi moramo zastiti to podrucje, zastitom podrucja stvaraju se uslovi za proizvodnju soli  koja je uslov da I fauna opstane na tom podrucju. Politicki problem Solane jeste da je drzava lose to privatizovala, onaj ko je privatizovao, zelio je da na tome ostvari svoje vlasnistvo, I na osnovu svog vlasnistva ostvari enormni ekstra profit. Onaj ko je privatizovao Solanu,  trebao je privatizovati  kao preduzece, ne kao zemlju, I to je pitanje koje treba rijesiti do kraja. Ovo je klasicni primjer zloupotrebe Zakona o stecaju od strane Eurofonda, koji  je na taj nacin, preko  stecaja, kroz restruktuiranje, izbacio stotine radnika na ulicu. Za ovo je potrebna I politicka I krivicna odgovornost.  Na tom podrucju se mora izvrsiti zastita, treba se ukljuciti u Ramsarsko podrucje, da se proizvodi so I da nema gradnje za trziste”, istakao je Nimanbegu.

U međuvremenu 5.aprila zatvoren je 15.javni poziv za prodaju solane na kojem nije bilo zainteresovanih, dok je procjena prodaje bila 132,2  miliona eura.

16.aprila 2019.godine premijeru Dušku Markoviću, predati su 90 hiljada potspisa koji su peticijom potpisane od strane gradjana Iz zemlje I svijeta, koju su inicirali predstavnicima četiri NVO – EuroNatur Foundation, BirdLife International, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Dr. Martin Schneider-Jacoby Association. Tom prilikom premijer je u saopštenju njegovog kabineta istakao da su” namjera i djelovanje Vlade u ovom pravcu nesporni” i “da pitanje vlasništva nad zemljištem ne može i neće opredijeliti način valorizacije i zaštite tog prostora te da će se Vlada angažovati da riješi ovaj problem”.  Vezano za peticiju, predsjednica asocijacie Dr. Martin Schneider-Jacoby, ZenepaLika, izjavila je za TV Teuta da je broj potpisa prešao 110 hiljada I da taj broj raste svakim danom, I dodaje da je ovo dobar pokazatelj o značajnosti ovog habitata. Da potsjetimo, da je u decembru 2011.godine od strane CZIP-a organizovana online peticija, koja je u veoma kratkom roku sakupila 3000 potpisa.  

17. aprila ove godine, održana je i 5. Konferencija o zaštiti ulcinjske solane na kojoj su ucestovali brojni predstavnici ministarstva, opstine Ulcinj, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija. Ono što i jeste ključna poruka sa ovog i skoro svakog skupa, jeste, da se svi slažu da solanu treba zaštititi, ali za spornost imovine, i dalje se samo govori i ništa konkretno se ne preduzima. Vezano za vlasništvo, na ovoj konferenciji, bivša ambasadorka Njemačke Gdrun Štajnaker je bila najkonkretnija:“Solana je perspektiva za razvoj zemlje, ali sepredhodno treba znati čije je vlasništvo, a to je posao Vlade. Premijer treba da odluči čije je vlasništvo, a nakon toga ministarstvo da preduzme potrebne korake“, rekla je Štajnaker.

Da solana treba da se zastiti sto prije, misljenja je i Sef Evropske delegacije u Crnoj Gori Aivo Orav koji je naglasio da je zastita ove jedinstvene lokacije visoko na agendi EU vec poslednjih 4 godine, te da je Evropska Komisija u vise prilika naglasila da je potrebna hitna mjera za zaustavljanje unazadovanja solane.

“Evropska Komisija je angazovala izradu Studije vrijednu 300 hiljada eura za procjenu prirodne vrijednosti ulcinjske solane kako bi se pomoglo Vladi u procesu donosenja odluke po pitanju solane. Tom studijom se potvrdjuje  velika ekoloska vrijednost ulcinjske solane”, istakao je Orav.

Medjutim, iako se predstavnik Eurofonda Bojsa Sotra slaze sa zastitom, on takodjer I dalje brani stav da je Solana gradsko-gradjevinsko zemljiste I da je proizvodnja soli neisplativa. „Solani nije naneta nikakva steta od Eurofonda, prosto je proizvonja soli neisplativa.  Eurofond je 10 godina radio proizvodnju, znaci svjesno je isao u gubitak, Eurofond ima i tri i po miliona gotovih para dokapitalizacije, gdje je pokušavao da radi proizvodnju, gdje su nabavljene i  nove mašine u solani za pakovanje, međutim, jednostavno nije išlo, ne može. Mi sada nemamo  ništa  protiv da se Solana zaštiti, i da zaštiti područje  i da upravlja Ulcinj, Ali solana je akcionarsko društvo , solana ima 18650 akcionara“, rekao je Sotra.

On tvrdi da Solana nije drzavna imovina jer  je ona kupljena na berzi:

„Fino pise u zutoj knjizi „Država vlasništvo nula“, znači izmedju Eurofonda i Solane odnosno između Eurofonda i Vlade, nije bilo ugovora. Eurofond je na berzi javno transparentno kupovao akcije Solane i nema nikakvog privatizacionog ugovora“, istakao je Sotra.

On je takodjer  predstavnicima Opstine Ulcinj rekao da u trenutku kada se Solana  proglasi Parkom prirode,  imace tužbu gdje će morati da nadoknadi štetu.

Predsjednik Skupstine  Opstine Ulcinj, Dr Ilir Capuni za TV Teuta je saopštio da ce  uskoro  biti sazvana sjednica  na kojoj ce se detaljnije predstaviti sve potrebne mjere za dalju zastitu Solane. Zaštita iste, je bitna stavka u poglavlju 27 pregovora sa EU, ali Ima bitnih događaja koji spadaju u domen poglavlja 23 I 24, kao što je interesantna krađa pumpi:  “Iako, sa formalne strane, zaštita pokrenuta za biodiverzitet i rijetke ptice, smatram da će se, ukoliko se ozbiljno pristupa ovom problemu, zaštititi i bivši i budući radnici, i turističko tržište”, istice Čapuni za TV Teuta. 

Čapuni je za TV Teuta također  istakao da su imovinsko pravni poslovi dosta problematični I da je ovo prilika da Opštna Ulcinj uzme solanu u svoje ruke.

“Čekamo Mišljenje Privrednog suda jer  situacija vlasništva nije I dalje jasna. Moram podsjetiti javnost da je poslije Drugog svjetskog rata Opština Ulcinj Odlukom Skupštine je ekspropiacijom uzela zemlju mještanima Ulcinja I Štoja uz datu kompenzaciju, ali nažalost Opština Ulcinj 90-tih godina nije registrovala sebe kao vlasnika ove zemlje I sada je zadnji voz da se opština faktorizuje I stavi ruku na svoju zemlju, jer je to naša zemlja ne tuđa koja je kupljena za oko 800 hiljada eura, jer smo je jednom platili I nećemo je vise placati. I s obzirom da su nam partneri  I glavni zagovarači Evropska Komisija, smatram da se pored Poglavlja 27 može ponovo otvoriti I Poglavlje 23 jer se na solani mnogošto dešavalo I treba istažiti šta se sve taamo dešavalo I zašto je solana upropaštena. Ali mi svakako očekujemo da ćemo ubrzo izglasati ovu Odluku u Skupštini Opštine Ulcinj, pa ćemo vidjeti za dalje korake”, izjavio je Čapuni.

Ono što se napokon očekuje jeste konkretan korak vezano za sudbinu solane, tj.glasanje Odluke u Skupštini Opštine u kojoj se svi uzdaju, i ljubitelji ptica, i ljubiltelji prirode, a najviše bivši radnici koji i dalje vjeruju I očekuju pravdu na njihov dugogodišnji rad. Odgovori na mnoga pitanja se očekuju na posebnoj sjednici Skupstine Opstine Ulcinj.

Autorka teksta: Ilmira Lika, iz.direktorka I odgovorna urednica RTV Teuta Ulcinj

Priča je nastala u okviru projekta „Unapređivanje praksi lokalnih medija u borbi proti korupcije i organizovanog kriminala“ koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.

  • 1

    Radio