Otvaranjem mosta  građani i turistie će brže i lakše stići do Crne Gore

Nakon 1.277 dana završena je izgradnja mosta Pelješac, koji će povezati dubrovački dio Hrvatske s ostatkom države.

U srijedu, 26. januara, završeni su svi građevinski radovi na mostu Pelješac, a nedavno je započeo tehnički pregled mosta kojeg je gradila kineska kompanija CRBC. Ista kompanija izgradila je i prioritetnu dionicu auto-puta Bar – Boljare u Crnoj Gori, od Smokovca do Mateševa, čije je otvaranje najavljeno do maja.

CRBC je izgradnju mosta Pelješac započeo 30. jula 2018. godine. Tog dana je predsjednik uprave “Hrvatskih cesta” Josip Škorić predstavnicima CRBC-a u Stonu predao svu dokumentaciju, otvoren je dnevnik radova i potpisan zapisnik o uvođenju kineskog izvođača u posao. Rok za završetak radova bio je 36 meseci i 29 dana. Iako u taj rok ulazi i obavljanje tehničkog pregleda može se reći da je izgradnja mosta trajala 52 dana duže od planiranog.

Međutim, kada se uzme u obzir da su radovi nekoliko mjeseci stajali zbog epidemije koronavirusa može se reći da je most završen prije utvrđenog roka. Nakon uspješnog završetka tehničkog pregleda slijedi postupak ishođenja svih potrebnih dozvola za most.

U ovom trenutku završeni su radovi na mostu a uskoro će biti završen i spojni put koji vodi od Jadranske magistrale do samog mosta te još treba napraviti spoj od mosta do dionice novog pelješkog puta od Duboke do Šparagovića koju gradi kompanija Strabag kako bi most s obje strane bio spojen s kopnom.

Prema posljednjim zvaničnim najavama iz “Hrvatskih cesta”, na ljeto će u saobraćaj biti pušten spojni put od Jadranske magistrale do mosta, most Pelješac kao i novi pelješki put od mosta do čvora Prapratno. Preostali dio ceste, od stonske obilaznice do mjesta Doli, trebalo bi da bude završen najkasnije do kraja ove godine.

Pelješački most će biti 2.404 metra dugačak, 55 metara visok viseći most sa glavnim rasponom od 568 metara. Širina mosta biće 21 metar, dovoljno da primi 4 saobraćajne trake. Raspon mosta će biti drugi po veličini viseći most u Evropi. Cijeli most će biti 18. najduži u Evropi.

Ideja da veliki most poveže Pelješac sa kopnom je izazvao zabrinutost među ekološkim aktivistima u Hrvatskoj koji su se tome protivili jer su moguće štete u morskom životu u zalivu Mali Ston kao i na marikulturi. Ovi rizici i zabrinutosti su eksplicitno upućeni konstruktorima u preliminarnim studijama.

Izgradnju mosta takođe kočili su i problemi sa Bosnom i Hercegovinom. Bosansko-hercegovačka strana protivila se izgradnji mosta koji je prvobitno trebalo da bude visok 35 metara jer bi to spriječilo ulazak većih brodova u Neum. Iako luka Neum trenutno ne može da se koristi za komercijalni saobraćaj, bh. političari su izjavili da će nova luka u budućnosti biti izgrađena i da izgradnja mosta šteti toj ambiciji.

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader bio je uporan sa idejom o mostu, zadovoljavajući bh. stranu promjenom dizajna mosta na trenutne planove. Kako je najavljeno, prelazak preko ovog mosta, impozantne veličine  neće biti naplaćivan.