Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je saglasno sa stavom predstavnika Evropske unije o značaju inkluzivnog pristupa u regulisanju prava vjerskih zajednica. Upravo iz tog razloga, nije se žurilo sa utvrđivanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, već je on dugo i pažljivo pripreman, u posljednjih 5 godina. Samo prošle godine održano je sedam okruglih stolova, uz učešće akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora.

Nema vjerske zajednice ili druge zainteresovane strane koja nije komentarisala Nacrt zakona. Osim toga, predstavnici Vlade su imali više direktnih pojedinačnih konsultacija sa svim vjerskim zajednicama. Na tim konsultacijama postignut je viši stepen saglasnosti nego ikada ranije po ovim pitanjima. Gdje god su predlozi vjerskih zajednica bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom oni su prihvaćeni.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Vlada su, dakle, učinili sve da se, kroz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, dođe do najšire moguće saglasnosti u vezi predloženog zakona. Na kraju, odluka jedne vjerske zajednice da odbije dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije i da ga uslovi donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine ne umanjuje inkluzivnost čitavog procesa, niti kvalitet Predloga zakona koji je u cjelosti usaglašen sa preporukama Venecijanske komisije. 

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava,