Vremena se mijenjaju, ali vrijednosti na kojima se temelji novinarstvo ostaju iste, a u njihovom centru – obaveza prema istini i borba za interes društva, zbog čega, bez obzira na teška i izazovna vremena, novinarstvo nikad ne smije postati profesija opsluživanja centara političke i ekonomske moći. To je poručila ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić, na Akademskoj tribini, povodom 150 godina novinarstva u Crnoj Gori, podsjećajući da su davne 1871. na Cetinju ispisani prvi redovi crnogorskog novinarstva, ali i da u našoj istoriji ima još bogatog nasljeđa, koje nas obavezuje da se prema pisanoj riječi odnosimo sa dužnom pažnjom.

“Ne zaboravimo da je 1494. godine u štampariji Oktoih štampana prva knjiga na Balkanu „Oktoih prvoglasnik“, a da je u Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine zapisano “Štampa je u Crnoj Gori slobodna””, navela je Srzentić.

Vremena se mijenjaju, ali vrijednosti na kojima se temelji novinarstvo, kako je istakla, ostaju iste, a u njihovom centru – obaveza prema istini.

“Danas, zahtjevi koje mora da ispuni vijest, izvještaj, komentar, reportaža u suštini se nisu mijenjali od kada je novinarstvo nastalo. Osnovni cilj novinarstva je borba za interes društva, zbog čega novinar ispred sebe uvijek stavlja javnost. Javni interes je da građani i građanke budu obaviješteni objektivno, blagovremeno, istinito”, rekla je Srzentić.

Zbog toga, kako je istakla, novinarstvo nikad ne smije postati profesija opsluživanja centara političke i ekonomske moći, jer to nije javni interes.

“I u teškim i izazovnim vremenima, novinari moraju čuvati svoj integritet, ne smiju postati bliski bilo kojim političkim strukturama i ne smiju dozvoliti gaženje profesionalnih principa. Ali, i mi sa druge strane, koji smo aktivni kreatori politike, u Vladi ili van nje, poziciji ili opoziciji, ne smijemo dozvoliti  da ovu profesiju koristimo zarad promocije naših interesnih priča”, jasna je Srzentić.

Trenuci krize, kako je primijetila, često otvaraju pitanje kakva bi trebalo biti uloga novinarstva, a potreba za pouzdanim informacijama podsjetnik je zašto je novinarstvo potrebno, ali i podsjetnik da jednostavno bilježenje onoga što se dogodilo nije dovoljno.

“U Crnoj Gori, u kojoj demokratija i medijske slobode nisu na zavidnom nivou, novinarstvo nikada nije bilo lagodno zanimanje. Nažalost, pred ovom profesijom pojavljuju se brojni izazovi. Društvene mreže su, sa jedne strane donijele tehnološki napredak i otvorile prostor toliko da je danas teško bilo što sakriti, a sa druge strane, postale su propagandno oružje, prije svega kad je riječ o targetiranju ljudi i govoru mržnje”, ukazala je Srzentić.

Prema njenim riječima, veliki jubilej, 150 godina novinarstva u Crnoj Gori, novinarke i novinari dočekali su u doba pandemije koronavirusa, koja je negativno uticala i na novinarsku profesiju, ali ta kriza je donijela i nove vrijednosti.

“Poremećaji svakog aspekta naših života, proizveli su novo uvažavanje ljudske povezanosti. A vi nikad ranije niste ispričali toliko toplih, ličnih, priča kao u vrijeme kovid krize, koje su nas bez kontakta i dodira grlile sa ekrana i objedinjavale u zajedništvu. Konačno, vi ćete nam pomoći da čujemo što nam ljudi govore, gdje naši servisi ne funkcionišu, gdje je potrebna brza intervencija države i tako pomoći uspostavljanju veza između političara i onoga što su stvarne potrebe naših građana”, poruka je Srzentić.

Danas se, kako je kazala, moraju pomenuti i godine koje nas opterećuju.

“17 godina od ubistva Duška Jovanovića, urednika lista Dan, dočekali smo bez odgovora na pitanja ko je sve učestvovao u tom ubistvu, ko ga je i zašto naručio. Vlada Crne Gore je obnovila istragu o ovom ubistvu. Očekujemo da ćemo do sljedećeg 27. maja imati makar neke odgovore na ova pitanja. Pored ovoga, država mora učiniti više kako bi se konačno rasvijetlili i svi neriješeni slučajevi napada na novinare i imovinu medija”, riječi su Srzentić.

Jedan od velikih problema je, kako je kazala, i zabrinjavajuća finansijska situacija u mnogim medijiskim kućama, nesigurni ugovori o radu, javljaju se brojni pritisci, određena vrsta cenzura i autocenzure.

“Zato je kvalitetno novinarstvo danas potrebnije nego ikad. Kao ministarka koja je zadužena za medije, ohrabrujem vas da se udružujete kroz sindikalne organizacije kako bi se jače borili za vaša prava, ali i da podstičete samoregulaciju kao korektivni mehanizam kako se ne biste udaljili od vrijednosti profesije. Vjerujem da će svi akteri medijske scene Crne Gore nastojati da istinitim i objektivnim informisanjem doprinesu razvoju naše države na njenom putu evropskih integracija”, zaključila je Srzentić.

Akademsku tribinu povodom 150 godina novinarstva organizovala Radio Televizije Crne Gore, u partnerskoj saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, Univerzitetom Crne Gore, misijom OEBS-a i Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija.