Crnogorsko društvo i dalje je izuzetno patrijarhalno društvo. Iako građani osuđuju svaki vid nasilja, nerijetko se i dalje, pa čak i u medijima, dešava da se nasilje djelimično opravdava i ne osuđuje u dovoljnoj mjeri. Članica Savjeta Radio Televizije Crne Gore i programska direktorica LGBT Foruma Progres Milica Špajak, za Televiziju Teuta kazala je da smo svjedoci da se nažalost, na slučajeve nasilja u porodici brzo zaboravi,  do prve sljedeće žrtve ili femicida.

„Krajnje uznemirijući podaci dolaze iz Uprave policije, prema kojima je samo u Glavnom gradu u januaru zabilježeno 23 prijave nasilja u porodici. Moramo shvatiti da je nasilje u porodici jedan ozbiljan društveni problem i on je i dalje duboko ukorijenjen u crnogorskom tradicionalnom društvu“, kazala je Špajak.

Marginalizovane društvene grupe su najugroženije i po pitanju nasilja i po pitanju govora mržnje. Tu su svakako pripadnici manjinskih naroda, romske populacije, osobe sa invaliditetom, pripadnici LGBT populacije i drugi, ali su među njima i brojne javne ličnosti, koje nerijetko dobiju policijske pratnje nakon otvorenih prijetnji, konkretno na društvenim mrežama.

„Smatram da postoji različit tretman kada su u pitanju žene žrtve nasilja, LGBT populacija, osobe sa invaliditetom itd, to su same po sebi marginalizovane i vulnerabilne društvene grupe i nekako bivaju laka meta svim onim nasilnicma koji će upravo njima uputiti uvredljivi komentar koji će ih poniziti, uvrijediti… Kada su u pitanju državni službenici postoji ta odgovornost za javno izrečenu riječ i većina političara i državnih službenika na neki način je navikla i očekuje takav tretman od građana, dok su vulnerabilne društvene grupe one koje moramo više štititi“, kazala je Špajak.

Kada je riječ o govoru mržnje, on je široko rasprostranjen u crnogorskom društvu. Uloga medija i medijskih radnika u je od krucijalnog značaja, i svaki vid nasilja mora se oštro osuditi, dok su mediji ti koji uvijek moraju stati na stranu žrtava.

„Poruke koje dolaze iz medija moraju biti ohrabrujuće i moraju biti poruke podrške žrtvama nasilja, smatram da mediji igraju izuzetno veliku ulogu, moraju biti tu za sve žrtve nasilja, eliminisati diskriminatorne i nasilne komentarae, upravo kako bi stali uz samu žrtvu i pokazali da svaka osoba zaslužuje da živi dostojanstveno i bezbjedno“, zaključuje Špajak.

S. Vukčević