„U politici, ako hoćeš da se nešto kaže – pitaj muškarca, a ako hoćeš da se nešto napravi – pitaj ženu“, poručila je svojevremeno Margaret Tačer, prva žena koja je bila premijerka Velike Britanije.

Zato su žene iz 16 političkih partija u Crnoj Gori u novembru prošle godine, u vremenu najveće političke krize i bojkota parlamenta, formirale Žensku političku mrežu, uz svesrdnu i nesebičnu podršku Delegacije Evropske unije i Kancelarije UNDP u Podgorici.

Ženska politička mreže odmah se latila možda najtežeg posla u Crnoj Gori – mijenjanja predrasuda i stereotipa, kako bi se izborila za ravnopravnost žena i razvijanje politike jednakih šansi.

U startu smo, okupljajući predstavnice svih partija, dokazale da i najžešći politički protivnici mogu zajedno da rade kako bi se i u praksi ostvarila Ustavom zagarantovana ravnopravnost muškaraca i žena.

Rezultat su zajednički zahtjevi žena iz svih političkih stranaka, kojima se traže izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika kroz uvođenje: kvote od 40 odsto žena na izbornim listama; obaveze da se u redosledu na izbornoj listi među svaka tri kandidata mora naći najmanje jedna žena; mjere ravnopravne zastupljenosti žena i muškaraca u organima za sprovođenje izbora.

Ženska politička mreže zatražila je i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojima su predviđeni finansijski podsticaji za partije u vidu više opredijeljenog novca za svako mjesto poslanice, te za finansijsku podršku ženskim organizacijama unutar partija.

Od formiranja do danas, Ženska politička mreža razgovarala je sa gotovo svim liderima političkih partija, a svim sastancima su prisustvovali i predstavnici Delegacije EU i sistema UN u Crnoj Gori.

Održani su sastanci sa predsjednikom liderom SD Ivanom Brajovićem, predsjednikom URA Dritanom Abazovićem, liderom Demosa Miodragom Lekićem, predsjednikom BS Rafetom Husovićem, predsjednikom SNP Vladimirom Jokovićem, liderom LP Andrijom Popovićem, predsjednikom SDP Rankom Krivokapićem, liderom DPS Milom Đukanovićem, čelnikom UCG Goranom Danilovićem, predsjednicom HGI Marijom Vučinović, te liderima DF-a Milanom Kneževićem Andrijom Mandićem i Nebojšom Medojevićem.

U oktobru, Ženska politička mreža upriličila je svečani događaj na kom je predstavila rezultate dosadašnjeg rada i najavila predstojeću kampanju za unapređenje položaja žena u političkom, ekonomskom i porodičnom životu.

Događaju je prisustvovalo preko 200 zvaničnika, uključujući predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića, lidera političkih partija, brojne ministre/ke, poslanike/ce, političare/ke, aktivistkinje, kao i predstavnike međunarodne zajednice i medija, a na skupu je govorio i ambasador Aivo Orav, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

U sferi ekonomskog osnaživanja žena, Ženska politička mreža je pokrenula akciju za uvođenje mehanizma za podršku ženskom preduzetništvu na lokalnom nivou, koja je otpočela još u decembru 2017. godine, na konferenciji kojoj je prisustvovalo više od 150 odbornica iz cijele Crne Gore.

Mjesec od pokretanja akcije, nakon niza sastanaka, analiza i lobiranja – uspjele smo, jer je prvo šest, a pitom još dvije opštine, u svojim budžet opredijelilo sredstva za žensko preduzetništvo i za tu namjenu izdvojeno je 120.000 eura. U pitanju su bespovratna sredstva koja ženama širom Crne Gore omogućavaju da započnu svoje male biznise.

Ženska politička mreža očekuje da, u predstojećim razgovorima sa predsjednicima ostalih opštinama, ekonomsko osnaživanje žena, kroz program za žensko preduzetništvo, postane sastavni dio svih lokalnih budžeta.

Ženska politička mreža posebnu pažnju posvećuje i zaštiti žena od nasilja, pa su tako održani sastanci sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore Zoranom Pažinom i ministrom unutrašnjih poslova Mevludinom Nuhodžićem, na kojima je dogovoreno da će se zajedno raditi na izmjeni seta zakona iz te oblasti.

U prvoj godini postojanja realizovana je i posjeta Evropskom parlamentu u Briselu, tokom koje se delegacija Ženske političke mreže sastala sa Eduardom Kukanom, predsjedavajućim Radne grupe za Zapadni Balkan, Čarlsom Tanokom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Liviom Jarok, potpredsjednicom Evropskog parlamenta zaduženom za Zapadni Balkan, Davidom Martinom, predsjedavajućim Parlamentarnog Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Crne Gore, te brojnim ostalim zvaničnicima Evropskog parlamenta. Od svih njih dobijena je podrška aktivnostima za unapređenje položaja žena u Crnoj Gori.

U prvoj godini postojanja Ženska politička mreža pokazala kako se političke razlike prevazilaze radi opšteg dobra, kako politička kultura otvara vrata političkom dogovoru i kako više konsenzusa i kvalitetnih rješenja svima donosi dobro.

Pokazale smo da Crna Gora, podrškom Ženskoj političkoj mreži, pravi krupne demokratske korake i investira u svoju evropsku budućnost. U Crnoj Gori, nakon formiranja Ženske političke mreže, više ništa nije isto!